Rowland [rọu'lənd], Henry Augustus, američki fizičar (Honesdale, Pennsylvania, 27. XI. 1848 – Baltimore, 16. IV. 1901). Diplomirao (1870) na Politehničkom institutu Rensselaer u Troyu u New Yorku. Bio je profesor fizike na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (od 1876). Izumio je konkavnu optičku rešetku, koja nosi njegovo ime, i konstruirao strojeve koji su iznimno točno narezivali optičke rešetke. Istraživao je Sunčev spektar, objavio fotografsku kartu Sunčeva spektra i tablicu koja je sadržavala desetke tisuća vrijednosti valnih duljina spektralnih linija Sunčeva spektra (1895–97). Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1881) i Royal Society (od 1889). Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Rowland) i planetoid (10557 Rowland).
Rowlandova rešetka, konkavna optička rešetka s koje se svjetlost reflektira od zakrivljenoga metalnoga zrcala na kojem su urezane usporedne crte. Pukotina kroz koju se propušta svjetlost nalazi se na kružnici, promjer koje je jednak polumjeru zakrivljenosti zrcala. Kružna tračnica ima na svim mjestima uređaje za montiranje fotografskih ploča pa se mogu istodobno snimati spektri različitih redova, koji nastaju u različitim točkama na periferiji kružnice. Glavna je odlika Rowlandove rešetke u tome što zrcalo sâmo sabire svjetlost i daje oštru sliku spektra pa leće nisu potrebne. Osim toga, ne dolazi do apsorpcije, jer Rowlandova rešetka nema staklenih elemenata, što je osobito važno za rad s ultraljubičastim zračenjem, koje staklo apsorbira. Razlučna je moć Rowlandove rešetke to veća što je veći polumjer zakrivljenosti. S pomoću Rowlandove rešetke s polumjerom zakrivljenosti 10 m postiže se, npr. u natrijevu spektru, razmak između žutih linija od 1 cm.
