Rank [raŋk], Otto (pravo prezime Rosenfeld), austrijski psihoanalitičar (Beč, 22. IV. 1884 – New York, 31. X. 1939). Iz siromašne obitelji, na poticaj Sigmunda Freuda nastavio je prekinuti studij germanistike i klasične filologije na Sveučilištu u Beču gdje je 1912. stekao doktorat tezom o Lohengrinu. Bio je član Freudova psihoanalitičkoga kruga, suurednik časopisa Imago (1912–24) i direktor izdavačke kuće IPV koja se bavila izdavanjem psihoanalitičke literature (1919–24), a od 1920. je radio i s pacijentima. Među prvima je psihoanalitički tumačio mitove i umjetnost (Umjetnik: prilozi seksualnoj psihologiji – Der Künstler: Ansätze zu einer Sexual-Psychologie, 1907; Mit o rođenju junaka: pokušaj psihološkog tumačenja mita – Der Mythus von der Geburt des Helden: Versuch einer psychologischen Mythendeutung, 1909; Motiv incesta u pjesništvu i predaji: osnove psihologije pjesničkog stvaranja – Das Inzest-Motiv in Dichtung und Sage: Grundzüge einer Psychologie des dichterischen Schaffens, 1912). Istraživanje novih tehnika i postupno udaljavanje od Freudovih ideja dijelom su razvidni u studijama koje je objavio 1924: Razvojni ciljevi psihoanalize: o uzajamnom odnosu teorije i prakse (Entwicklungsziele der Psychoanalyse: Zur Wechselbeziehung von Theorie und Praxis, koautor Sándor Ferenczi) i Trauma rođenja i njezino značenje za psihoanalizu (Das Trauma der Geburt und seine Bedeutung für die Psychoanalyse), u kojoj razvija ideju traumatskog iskustva rođenja kao temelja tjeskobe a, razišavši se s Freudom, u trosveščanoj Tehnici psihoanalize (Technik der Psychoanalyse, 1926–31) potpuno je prekinuo s klasičnom psihoanalizom. Od 1926. živio je u Parizu, a od 1934. u New Yorku, držeći javna predavanja i baveći se psihoterapijom. U psihoterapijskom radu naglašavao je važnost odnosa svjesnoga uma i vlastite volje pacijenta (Voljna terapija: analiza terapijskog procesa iz perspektive odnosa – Will Therapy: An Analysis of the Therapeutic Process in Terms of Relationship, 1936), te sadašnjega trenutka, a manje se bavio prošlošću, transferom, nesvjesnim procesima i instinktima, postavivši temelje modernoj psihoterapiji, savjetovanju i socijalnome radu.
