Potsdam [po'~], glavni grad savezne zemlje Brandenburg i luka na rijeci Havel, 20 km jugozapadno od Berlina, istočna Njemačka; 156 906 st. (2010). U staroj gradskoj jezgri, teško oštećenoj za bombardiranja 1945., sačuvane su barokna franjevačka crkva (1751–52), holandska četvrt (1733–40) i Brandenburška vrata; obnovljena je barokna gradska vijećnica (1753) i gradska palača. Među dvorcima i parkovima, koji su od 1990. na UNESCO‑ovu popisu svjetske kulturne baštine, ističu se dvorac i park Sanssouci (1745–47), Novi vrtovi s dvorcem Cecilienhof (1913–16), park i dvorac Babelsberg (1834) i dvorac Charlottenhof (1826–28). Privredno je središte s razvijenom kemijskom, farmaceutskom, staklarskom, elektrotehničkom industrijom i visokom tehnologijom; proizvodnja orgulja. U Potsdamu je tridesetak znanstvenih instituta (osobito u četvrti Babelsberg), sveučilište, geofizički i astronomski opservatorij, visoka škola za filmsku umjetnost; muzeji (filmski, vojni i dr.). Filmski i televizijski studio u Babelsbergu. Poznato je turističko središte. – Područje Potsdama bilo je nastanjeno već u prapovijesno doba. U ranome srednjem vijeku bilo je utvrđeno slavensko naselje, koje se prvi put spominje 993. u darovnici rimsko-njemačkog cara Otona III. kao Poztupimi. Smatra se da je kao vojno naselje ponovno bio izgrađen za njemačke kolonizacije krajem XII. st. Kao gradsko naselje prvi se put spominje 1317; gradske povlastice stekao je 1345. Od 1660. bio je rezidencija brandenburških izbornih knezova iz dinastije Hohenzollern (vladali do 1918). Značajan je postao u XVII. st. kada je veliki izborni knez F. W. Brandenburški izdao Potsdamski edikt (1685) kojim je zemlju otvorio hugenotima iseljenima iz Francuske. Kralj Fridrik Vilim I. (1688–1740) porušio je srednjovjekovno središte te na njegovu mjestu u razdoblju 1721–30. podignuo vojno uporište i novu kraljevsku rezidenciju oko Brandenburške ceste. Za Fridrika II. Velikog izgrađeni su dvorac i park Sanssouci te Novi dvorac (1763–69). Nakon napoleonskih ratova, novi uspon počeo je za Fridrika Vilima III., koji je podignuo dvorac Charlottenhof te 1838. povezao Potsdam i Berlin prvom pruskom željeznicom. Za Fridrika Vilima IV. bila je izgrađena Crkva mira (1844–54), oranžerija u parku Sanssouci (1851–60) te dovršen dvorac Babelsberg, započet 1834. U Potsdamu je 21. III. 1933. nacistička stranka održala svečanu sjednicu nakon preuzimanja vlasti, želeći se pozvati na prusku državnu tradiciju. Grad je bio oštećen u II. svjetskom ratu, a u palači Cecilienhof održana je 1945. Potsdamska konferencija.
