Posidonije iz Apameje (Posejdonije; grčki Ποσειδώνιος, Poseidṓnios), grčki stoički filozof i prirodoznanstvenik (Sirija, oko 135. pr. Kr. – ?, oko 50. pr. Kr.). U Atenu je došao kako bi dovršio školovanje. Učitelj mu je bio osnivač srednje stoe Panetije Rodski. Utemeljio je na Rodu vlastitu školu (oko 100. pr. Kr.), putovao zapadnim Sredozemljem, posjetio je Rim (87. do 86. pr. Kr.). Znatno je utjecao na Marka Tulija Cicerona, Seneku Mlađega i Gneja Pompeja (i zbog svojih retoričkih sposobnosti). Njegovi filozofski nazori nisu originalni, osim tvrdnje o preegzistenciji duše. Zastupao je imperijalistički i univerzalistički koncept povijesti, koju oblikuju političke i religijske dužnosti. U povijesti je nastavio Polibijevo djelo, u astronomiji i matematici izračunao je opseg i udaljenost Sunca i Mjeseca te opseg Zemlje. Smatrao je da je udaljenost od Zemlje do Sunca 9893 puta veća od polumjera Zemlje (stvarni omjer je oko 23 455). Pokušao je objasniti utjecaj Mjeseca na plimu i oseku. U meteorologiji i geofizici pokušao je objasniti oblake, maglu, vjetar, kišu, dugu, munje, vulkane i potrese, opisao je geološke strukture krajeva kojima je putovao i dr. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Posidonius).
