Padova [pa:'~], grad i upravno središte istoimene pokrajine u regiji Veneto, sjeverna Italija; 206 192 st. (2011). Leži u Padskoj nizini, na obalama rijeke Bacchiglione, u blizini rijeke Brente, koja je nekada tekla kroz grad. Rijekama i kanalima povezan je s Jadranskim morem. Padova je poznato sveučilišno središte (od 1222); botanički vrt iz 1545., prvi u svijetu, od 1997. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Grad s velikim brojem srednjovjekovnih crkava i palača: romaničko-gotička bazilika Sant’ Antonio (Santo, XIII–XIV. st.), grobna crkva sv. Antuna s radovima kipara Donatella; ispred nje glasoviti Donatellov konjanički kip Gattamelate; Palazzo della Ragione (XII–XIV. st.); Cappella degli Scrovegni (XIV. st.) s Giottovim freskama; katedrala (obnovljena u XVI. st.); Capella degli Ovetari (u crkvi Eremitani) s freskama A. Mantegne. Značajan je i Teatro grande (XVIII. st.) te Caffè Pedrochi (1831), prva talijanska kavana. Sveučilišna knjižnica (osnovana 1629) najstarija je te vrste u Italiji; gradski muzej s galerijom slika. Padova je značajno industrijsko središte (tvornice umjetne svile, strojogradnja, prehrambena i kemijska industrija). Turizam. Značajno je cestovno i željezničko čvorište. – Na prostoru grada nalazilo se predrimsko naselje, koje je u rimsko doba (Patavij, latinski Patavium) doživjelo znatan razvoj. Stradalo je za prodora Gota, Huna i Langobarda (V–VI. st.). U XII. st. Padova je postala slobodnim gradom; u prvoj polovici XIII. st. gradom je vladao vođa talijanskih gibelina Ezzelino da Romano, a u drugoj polovici istoga stoljeća padovanska komuna vodila je borbe s veronskim Scaligerima. Godine 1318. sinjoriju u Padovi prigrabila je obitelj Carrara, koja je vladala do 1405., kada su grad zauzeli Mlečani. Vladavina Carrara razdoblje je najjačega političkog, gospodarskog i kulturnog uspona Padove, kojoj od polovice XIII. st. biljeg daje kult mjesnoga sveca Antuna Padovanskoga. Na Padovanskom sveučilištu (iza bolonjskoga najstarijem u Italiji) predavao je od 1592. do 1610. G. Galilei; ovdje je studiralo, osobito u XIV–XV. st., i mnogo studenata iz hrvatskih krajeva. Godine 1797. Padova je zajedno s Venecijom pripala Austriji, nakon toga Napoleonovoj Kraljevini Italiji, 1814. ponovno Austriji, a 1866. ušla je u sastav Kraljevine Italije. U II. svjetskom ratu bila je bombardirana, te je stradao dio njezina bogatoga kulturnog naslijeđa.
