ordovicij (po kelt. plemenu Ordovices u sjevernom Walesu), drugo razdoblje paleozoika; započeo je prije 495 milijuna godina, a trajao oko 52 milijuna godina. U usporedbi s prijašnjim razdobljima, morski je okoliš bio znatno prostraniji (epikontinentalna mora), što se odrazilo u većoj raznovrsnosti novonastalih taložina i u silnom povećanju mogućnosti za razvoj organskog svijeta, pa je ordovicij jedan od vrhunaca u razvoju života na Zemlji. Klima je bila topla, ali je sredinom ordovicija došlo do zahladnjenja, pa je glacijacija zahvatila velike prostore Gondvane, što se objašnjava pomicanjem južnog pola kroz afrički kontinent. Flora je bila zastupljena algama. Od morskih životinja pojavili su se glavonošci, trilobiti, brahiopodi, spužve, koralji, školjkaši, puževi, bodljikaši, ribe i dr. Osobito su važni graptoliti, koji su tada bili na vrhuncu razvoja. Pojavili su se i prvi kralježnjaci, beščeljusnice. Tijekom ordovicija započelo je postupno približavanje tadašnjih kontinentskih masa, što je iniciralo kasnije tektonske procese. Pretpostavlja se da je već tijekom ranog ordovicija došlo do početnog približavanja Afrike i Europe (tzv. Sardinijska tektonska faza). U kasnom ordoviciju počelo je sučeljavanje (kolizija) Europe i Sibira, posljedica kojeg je nabiranje Uralskoga gorja.
