Nijmegen [ni'me:γə] (njemački Nimwegen [ni'mve:gən]), grad na obali Waala (rukav Rajne), istočna Nizozemska (pokrajina Gelderland); 182 840 st. (2023). Leži u blizini (6 km) nizozemsko-njemačke granice; luka je na kanalu (dug 13 km, izgrađen 1927) koji Waal povezuje s rijekom Maasom kraj Heumena. Ubraja se među najstarije gradove u zemlji. Od gradskih zidina sačuvana je gotička kula; crkva Grote Kerk ili Sint-Stevenskerk, građena pretežno u XIII. i XIV. st., renesansna vijećnica iz XVI. st., ostatci karolinške palače Valkhof iz VIII. st. Sveučilište (Radboud Universiteit, osnovano 1923); arheološki muzej Valkhof s galerijom slika, prirodoslovni i drugi muzeji. Razvijena je strojograđevna, elektrotehnička, elektronička, kemijska, farmaceutska i prehrambena industrija. – Ondje su u I. st. Rimljani podigli kastrum, pokraj kojega je postojalo batavsko naselje i koji je 98. dobio gradska prava (Ulpia Noviomagus). U VIII. st. bio je rezidencija Karolinga u kojoj je Karlo I. Veliki oko 777. imao svoj dvor. Od X. st. grad je ubrzano rastao, a u XII. st. rimsko-njemački car Fridrik I. Barbarossa izgradio je utvrdu od koje su do danas sačuvani ostatci apside kapele sv. Martina. Nijmegen je 1230. dobio gradska prava, a 1364. postao je član Hanze. U njem je 1678/79. bio potpisan mirovni ugovor između Francuske i Nizozemske, koji je označio kraj Nizozemskoga rata. Od XIX. st. razvijao se kao trgovačko i industrijsko središte. Teško je stradao u bombardiranju za II. svjetskog rata.
