Muzej za umjetnost i obrt (MUO), kulturno-povijesni i umjetnički muzej, osnovan 1880. u Zagrebu na poticaj Društva umjetnosti i Isidora Kršnjavoga, kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Nalazi se u historicističkoj palači iz 1888., prvoj zgradi namjenski izgrađenoj za muzej u Hrvatskoj (Trg maršala Tita 10, projekt Herman Bollé). Strategija djelovanja Muzeja bila je usmjerena očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranju nove estetičke kulture građanskoga društva, te je 1882. osnovana i Obrtna škola koja je 1891. smještena u istu zgradu s Muzejom. Početni muzejski fundus nastao je 1875., a prvi cjeloviti stalni postav u vlastitoj zgradi otvoren je 1909. Godine 1919., dolaskom Gjure Szabe na čelo ustanove i početkom sustavnog tezauriranja i prezentacije umjetnina, nastaju temelji muzeja, a u njegovim se prostorima 1919. otvara i Moderna galerija (danas Nacionalni muzej moderne umjetnosti). Od 1950-ih intenzivirala se i izložbena djelatnost; predstavljaju se opusi suvremenih likovnih umjetnika (Josip Vaništa, Ljubo Ivančić, Valerije Michieli, Ivan Kožarić, Antun Motika, Vjenceslav Richter, Tošo Dabac, Ivan Picelj, Blanka Dužanec) te priređuju izložbe suvremenog oblikovanja s djelima iz muzejskoga fundusa (Skandinavski oblik, Raoul Goldoni). Kraj XX. st. obilježile su značajne izložbe, kojima su predstavljene muzejske zbirke (Keramika Obrtne škole, Bjelokost, Judaica), te međunarodni projekti (arhitektura Chicaga, Leon Gischia), a 1995. otvoren je današnji stalni postav (autor Vladimir Maleković). Niz velikih kulturoloških izložbenih projekata (Hrvatski narodni preporod, Kultura pavlina, Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj, Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951, Bidermajer u Hrvatskoj, Historicizam u Hrvatskoj, Secesija u Hrvatskoj, Art déco u Hrvatskoj) prometnuo je Muzej u vodeću muzejsku ustanovu te vrste u Hrvatskoj. Godine 1963. podržao je osnivanje i udomio Centar za industrijsko oblikovanje (CIO). U sustavno obogaćivanome muzejskom fundusu nalaze se bogate zbirke koje prate razvoj umjetničke izradbe i oblikovanja predmeta XIV–XXI. st. (zbirke namještaja, stakla, metala, keramike, bjelokosti, skulpture, slikarstva, grafike, satova, glazbala, grafičkoga i produkt-dizajna, fotografije i fotografske opreme, tekstila i mode, tiskarstva i knjigoveštva), a u sastavu Muzeja je i reprezentativna ambijentalna cjelina Zbirka Anke Gvozdanović (Visoka 8). Današnji izložbeni program usmjeren je praćenju recentnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni i afirmaciji mlađih umjetnika te organizaciji velikih retrospektiva i međunarodnih projekata.
