Michoacán [mičɔaka'n] (puno ime Michoacán de Ocampo [~ δe oka'mpo]), savezna država u zapadnome Meksiku, uz obalu Tihoga oceana; 58 599 km², 4 748 846 st. (2020). Pretežno planinsko područje obuhvaća ogranke Sierra Madre del Sur u jugozapadnom dijelu i transmeksički vulkanski pojas (Eje Neovolcánico) s mnogim vrhuncima iznad 3000 m (najviši je Tancítaro, 3840 m) u sjevernom dijelu, a razdvajaju ih doline rijeka Grande s pritokom Tepalcatepecom te srednji tok Balsasa. Na sjeverozapadu, na granici sa saveznom državom Jalisco, nalazi se depresija s jezerom Chapala (1116 km²), najvećim u Meksiku, a na sjeveroistoku su jezera Cuitzeo (306 km²) i Pátzcuaro (97 km²). Planinsko se područje strmo spušta prema 228 km dugoj obali, pa je obalna nizina uska. Južni i središnji dio države ima tropsku savansku i vruću stepsku klimu, a sjeverni dio umjerenu poluvlažnu; srednja je godišnja temperatura 20 ºC (na obali i u središnjoj depresiji 26 ºC), a količina oborina u prosjeku 850 mm na godinu. U gospodarstvu važnu ulogu ima poljoprivreda: uzgajaju se kukuruz, riža, šećerna trska, kava, duhan, a najveću važnost ima voćarstvo – avokado (oko 85% meksičke proizvodnje), te jagode, kupine, guava i breskve. Rašireno je pašnjačko stočarstvo (goveda, ovce, koze); sječa šuma (bor, hrast). Na jezerima (Chapala, Cuitzeo, Pátzcuaro i dr.) razvijeno je slatkovodno ribarstvo. U rudarstvu najveću važnost imaju ležišta ruda željeza i bakra, a u industriji metalurgija (po proizvodnji sirovog željeza među vodećima u zemlji; čeličana u gradu Lázaro Cárdenas), proizvodnja koksa, papira i prehrambenih proizvoda. Glavni je grad i međunarodna zračna luka Morelia; ostali su veći gradovi Uruapan i Zamora de Hidalgo (154 546 st., 2020). Moderna dubokomorska luka Lázaro Cárdenas ubraja se u najprometnije u Meksiku (promet 31,5 milijuna tona s 1,7 milijuna TEU kontejnera, 2019).
