struka(e): geografija, hrvatska
ilustracija
MEDVEDNICA, nova Žičara Sljeme (2019-20)
(fotograf Darko Tomaš / CROPIX)
ilustracija
MEDVEDNICA, žičara

Medvednica ili Zagrebačka gora, planina u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba; najviši vrh Sljeme (1030 m). Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok, u duljini od 42 km; površina joj iznosi oko 240 km². Okružena je rasjedima (potresi, termalni izvori i dr.). Paleozojske eruptivne stijene (zeleni škriljevac) jezgre prekrivene su u nižim područjima mezozojskim i tercijarnim naslagama (vapnenac, dolomit, lapor). U jugozapadnom dijelu (vapnenac) pojava krša (špilja Veternica i dr.). Šumovita (hrast kitnjak, lužnjak i medunac, grab, bukva, jela). Dobro očuvane šume zaštićene su kao šumski rezervati na osam lokaliteta: Šumarov grob (šuma bukve i jele), Gračec–Lukovica–Rebar (termofilne šume hrasta medunca i crnoga graba), Mikulić potok–Vrabečka gora (brdska bukova šuma), Pušinjak–Gorščica (brdska bukova šuma), Rauchova lugarnica–Desna Trnava (šuma bukve i jele), Tusti vrh–Kremenjak (šuma hrasta kitnjaka i bukve), Babji zub–Ponikve (šuma hrasta kitnjaka i bukve), Markovčak–Bistra (šuma bukve i jele). Zapadni dio (22 826 ha) Medvednice proglašen je 1981. parkom prirode. Na obroncima su mnogi kulturno-povijesni spomenici (Medvedgrad iz XIII. st., rudnik srebra i dr.). Žičara (izgrađena 1963) spaja južno podnožje s najvišim središnjim područjem; planinarski domovi; Horvatovih 500 stuba; na sjevernoj strani skijaški tereni sa skijaškim žičarama i vučnicama. Na vrhu je televizijski toranj (145 m). Središnjim dijelom vodi poprečna cesta Zagreb–Stubičke Toplice, a istočnim dijelom cesta Kašina–Laz Stubički–Marija Bistrica.

Citiranje:

Medvednica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/medvednica>.