medij (lat. medium: sredina, sredstvo).
1. Sredina, okolina; skup uvjeta u kojima nešto postoji, zbiva se, živi ili djeluje (npr. hranjiva supstancija u kojoj se uzgajaju mikroorganizmi; kulturna i društvena okolina unutar koje se netko razvija, u kojoj živi ili stvara).
2. U fizici i tehnici, tvar u kojoj se odvija neki proces (npr. širenje zvuka u plinovima) ili koja je nosilac energije nekog procesa (npr. para u parnom stroju).
3. Svako sredstvo posredstvom kojega se prenose poruke, vijesti, obavijesti i sl. U komunikacijskim znanostima takvima se smatraju tiskovine i elektronička sredstva; u novije doba internet, komunikacijski sateliti, film, CD i dr. pa se o njima govori kao o masovnim medijima.
4. U informacijskoj tehnologiji, fizičko sredstvo (nosač) za trajnu ili privremenu pohranu informacija i podataka u analognom ili digitalnom obliku. Mediji se dijele prema prirodi zapisa, a danas su obično magnetski, optički, magnetooptički, poluvodički (→ magnetski zapis; memorija; optički zapis).
5. U okultizmu, posrednik u zazivanju ili komunikaciji s duhovima; osoba u kojoj se utjelovljuju i preko koje se ljudima javljaju nadnaravna bića, pokojnici i sl. Prema spiritističkom vjerovanju medij može osjetiti vibracije lutajućega duha, može u njegovo ime davati usmene, pismene i simbolične odgovore na postavljena pitanja, pomicati predmete, stvarati tzv. materijalizacije i sl.
6. (lat. medium: srednji, prema grč. μέση διάϑεσις: srednje stanje), u lingvistici, termin kojim se označuje »srednje« glagolsko stanje koje imaju neki indoeuropski jezici (npr. grčki, sanskrt), ali i mnogi neindoeuropski jezici (npr. američki indijanski jezik čokto, bantuski jezik čičeva, itd.). Glagol u mediju obično izražava radnju koja se vrši u korist subjekta, ili radnju koju subjekt vrši sam na sebi (povratnu radnju), ili radnju koju dva subjekta vrše jedan na drugome (recipročnu radnju). Katkad se terminom medij naziva bezlična konstrukcija u kojoj glagol postaje neprelazan (nema izravnoga objekta), a vršilac radnje ne može se izreći. Takve su konstrukcije slične hrvatskim bezličnim konstrukcijama s povratnom česticom se, npr. u rečenici Ručak se kuha.
