struka(e): geografija, opća

Mecklenburg-Vorpommern [me:'klənburk fo:'ɹpɔməɹn], savezna zemlja u sjeveroistočnoj Njemačkoj; 23 189 km², 1 651 216 st. (2010; 1 891 700 st., 1991). S gustoćom naseljenosti od 71 st./km² najslabije je naseljena njemačka zemlja. Sastoji se od niskoga baltičkog primorja između Lübečkoga zaljeva i Pomorske zatoke; prema jugu prelazi u brežuljkast morenski kraj (visina do 179 m) s mnoštvom (oko 660) glacijalnih jezera. Obuhvaća i baltičke otoke Poel, Rügen (najveći njemački otok), zapadni dio otoka Usedom i dr. Mecklenburg se prostire jugozapadno od crte Recknitz–Trebel–Kummerower See–Ferdinandshof–Pasewalk–Randow–Welse, a Vorpommern sjeveroistočno. Jezera prekrivaju oko 10% površine, morene oko 13%; pod šumama je (bukva, joha, bor) 20% površine. U Mecklenburg‑Vorpommernu poljoprivreda ima veće značenje nego u ostalim pokrajinama. Uzgajaju se žitarice, industrijsko bilje (uljana i šećerna repa) i krumpir. Razvijeno je stočarstvo, slatkovodno i morsko ribarstvo. Za rudarstvo imaju veće značenje samo ležišta ugljena. U industriji je najznačajnija brodogradnja (Wismar, Rostock, Warnemünde, Stralsund, Wolgast), proizvodnja građevnog materijala, strojogradnja, prehrambena i drvna industrija. Jaka proizvodnja električne energije pomoću vjetroelektrana. Glavni grad je Schwerin, a najveći Rostock. Uz željezničku i cestovnu mrežu i pomorske linije (glavne luke Rostock i Saßnitz), prometu služe i trajektne linije Warnemünde–Gedser (Danska), Rostock–Trelleborg (Švedska), Saßnitz–Trelleborg, Mukran–Klaipėda (Litva) i dr. – Savezna zemlja je osnovana uoči ujedinjenja Njemačke 1990. od povijesnih zemalja Mecklenburg i Vorpommern. (→ pomorje)

Citiranje:

Mecklenburg-Vorpommern. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mecklenburg-vorpommern>.