Mauricijus (Republic of Mauritius), afrička država na otoku Mauritiusu (1865 km²) u skupini Maskareni (Indijski ocean), oko 800 km istočno od Madagaskara; zajedno s otocima Rodrigues (104 km²), Agalega (70 km²) i Cargados Carajos (Saint Brandon; 1 km²) obuhvaća 2040 km².
Prirodna obilježja
Otoci su međusobno jako udaljeni. Otok Rodrigues leži 553 km istočnije od Mauritiusa, Cargados Carajos 402 km sjevernije, a Agalega 933 km sjevernije. Otok Mauritius je vulkanskoga podrijetla. Sastoji se od brdovitoga dijela (do 827 m) i unutrašnje ravnice. Glavna je rijeka Grande Rivière. Klima je suptropska, s temperaturom između 20 i 30 °C. Godišnja je količina oborina na Mauritiusu 1650 mm, a na Rodriguesu 880 mm. Flora i fauna slične su madagaskarskoj.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. Mauricijus ima 1 237 091 st. (Mauritius 1 196 383 st., Rodrigues 40 434 st., Agalega 274 st.), a prema procjeni iz 2012. godine 1 242 000 st. ili 608,8 st./km². Stanovnici su Indijci i Pakistanci (67,0%), Kreoli (27,4%), Kinezi (3,0%) i dr. (2,3%). Po vjeri su hinduisti (49,6%), kršćani (32,2%, od toga katolici 23,6%), muslimani (16,6%), budisti (0,4%) i dr. (1,2%, 2000). Godišnji je porast stanovništva 0,4% (2007–12), što odgovara prirodnomu prirastu stanovništva (0,43% ili 4,3‰, 2011). Natalitet (11,4‰, 2011) je nizak (svjetski prosjek 19,2‰), a također i mortalitet (7,1‰, 2011; svjetski prosjek 8,2‰); smrtnost je dojenčadi 12,9‰ (2011). U dobi je do 14 godina života 21,6% st., u dobi od 15 do 59 godina 67,2% st., a u dobi od 60 i više godina 11,2% st. (2010). Očekivano je trajanje života za muškarce 69,7 godina, a za žene 76,9 godina (2011). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 8,2% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 28,7%, u uslužnim djelatnostima 63,1% (2008). Sveučilište je u Port-Louisu (osnovano 1965); službeni je jezik engleski, govori se kreolsko-francuski. Glavni grad, luka i upravno središte jest Port Louis (137 608 st., 2011). Ostali gradovi (2011): Vacoas-Phoenix (105 559 st.), Beau Bassin-Rose Hill (103 098 st.), Curepipe (77 471 st.), Quatre Bornes (75 613 st.); u gradovima živi 41,6% st. (2011).
Gospodarstvo
Od stjecanja neovisnosti (1968) ekonomskom liberalizacijom iz pretežno agrarne privrede razvilo se suvremeno gospodarstvo zasnovano na industrijskim djelatnostima (tekstilnoj, prehrambenoj, informatičkoj i dr.) te na financijskim i turističkim uslugama. Zahvaljujući liberalističkoj poreznoj politici, broj off-shore kompanija povećao se s približno 10 000 (2004) na više od 32 000 (2017). Vrijednost BDP-a uvećana je s 4,6 milijarda USD (2000) na 13,2 milijarde USD (2017), potom na 14,2 milijarde USD (2018); BDP po stanovniku iznosi oko 11 240 USD (2018). U sastavu BDP-a najveći je uslužni sektor (oko 74%), a slijede industrija (22%) i poljoprivreda (4%). U poljoprivrednoj su ponudi šećerna trska, čaj, kukuruz, krumpir, banane, cvijeće i dr. Razvijena je prehrambena industrija (šećer, pića, preradba ribe), proizvodi se tekstil, odjeća, kemikalije, dijelovi za vozila i dr. Stopa je nezaposlenosti 7,1%, a udjel siromašnoga stanovništva 10,3% (2017). Vrijednost izvoza 2017. bila je 2,3 milijarde USD, a uvoza 4,9 milijarda USD. U izvozu prednjače šećer, melasa, tekstil, odjeća, cvijeće, riblji proizvodi i čajevi. Najviše uvozi strojeve i opremu, vozila, elektroniku, hranu, naftne derivate, kemikalije i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Francuska (16,7%), SAD (12,5%), Velika Britanija (12%), Južnoafrička Republika (9%), Madagaskar (6,7%), Italija (6,6%) i Španjolska (5,2%). Najviše uvozi iz Indije (17,9%), Kine (15,7%), Francuske (11,1%) i Južnoafričke Republike (9,7%). Veličina je javnoga duga 64% BDP-a (2017).
Promet
Od ukupno 2080 km cesta asfaltirano je 98% (2010). Međunarodna je zračna luka Plaisance (Mauritius).
Novac
Novčana je jedinica mauricijska rupija (MUR); 1 rupija = 100 centa.
Povijest
Mauricijus je već u X. st. bio poznat arapskim malajskim trgovcima. U posjedu Portugalaca bio je od 1511. do 1598., kada su ga zaposjeli i naselili Nizozemci, a zemlju su obrađivali robovskom snagom. Nazvali su ga Mauricijus prema oranskomu princu Mauritsu. Pod francuskom upravom od 1715., prozvan Île de France, bio je naseljen francuskim kolonistima i plantažerima (šećerne trske i čaja) čije su plantaže obrađivali crni robovi iz Afrike (Mozambik) i s Madagaskara. Godine 1810. zaposjeli su ga Britanci, a otkako su ga na temelju mira u Parizu 1814. anektirali, uveli su svoj kolonijalni režim. Već 1829. bili su uvezeni prvi najamni radnici iz Kine, a nakon ukidanja ropstva 1834. Britanci s Indijskoga potkontinenta dovodili su radnike, čiji potomci danas čine većinu stanovništva. Od 1957. postupno se uvodila autonomija. Godine 1965. Velikoj Britaniji bio je ustupljen arhipelag Chagos. Parlamentarni izbori održani su u kolovozu 1967., a neovisnost je proglašena 12. III. 1968. Tijekom 1968–82. premijer je bio Seewoosagur Ramgoolam (lider Radničke stranke – PTr, osnovane 1936). Početkom 1970-ih oporba je prosvjedovala (utjecajan je ljevičarski Mauricijski borbeni pokret – MMM, osnovan 1969), pa je bilo uvedeno izvanredno stanje. Zahtjevi za povrat arhipelaga Chagosa i otoka Tromelina (francuski posjed koji potražuje i Madagaskar) izraženiji su od kraja 1970-ih. Morska granica u širini od 200 nautičkih milja (isključivi gospodarski pojas) proglašena je 1977 (morska granica prema francuskomu posjedu Réunionu određena je 1980). Godine 1982–95. i 2000–03. premijer je bio Anerood Jugnauth, čelnik MMM-a do 1983., kada je osnovao Borbeni socijalistički pokret (2003–12. bio je predsjednik republike). Od 2005. premijer je Navin Ramgoolam, vođa MLP-a (sin Seewoosagura Ramgoolama; bio je premijer 1995–2000., reizabran je 2010). Tijekom 2014–17. treći je put premijer bio A. Jugnauth, a njegov sin Pravind Jugnauth premijer je od siječnja 2017 (od 2003. predvodi Borbeni socijalistički pokret, a više puta bio je ministar različitih resora).
Politički sustav
Prema Ustavu od 12. III. 1992. Mauricijus je republika i parlamentarna država. Predsjednik republike na čelu je države, bira ga parlament na razdoblje od 5 godina. Izvršnu vlast ima vlada koju imenuje predsjednik republike, za svoj rad vlada je odgovorna parlamentu. Narodna skupština jednodomni je parlament, koji obavlja zakonodavnu vlast. Parlament ima 70 zastupnika, koji imaju mandat 5 godina, građani na općim i tajnim izborima biraju 62 zastupnika, mandati za 8 zastupnika dijele se etničkim manjinama. Pravo je glasa opće i jednako za sve državljane koji su navršili 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast u državi ima Vrhovni sud. Država je administrativno podijeljena na 9 okruga i 3 ovisna teritorija. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 12. ožujka (1968).
Političke stranke
Radnička stranka (Parti travailliste – akronim PT), osnovana 1936., stranka je ljevice. Bila je na vlasti od neovisnosti 1968. do izbora 1990. te 1995–2000. i od 2005. Vodeća je stranka i nakon izbora 2010. Članica je Socijalističke internacionale. Mauricijski borbeni pokret (Mouvement militant mauricien – akronim MMM), osnovan 1969., stranka je ljevice. Vladao je u dvjema koalicijama (1982–95., 2000–05). Od 2005. je u oporbi. Član je Socijalističke internacionale.
