malarija (tal. malaria < mala aria: loš zrak, prema nekadašnjem narodnom vjerovanju da loš zrak močvarnih krajeva izaziva malariju), teška, katkada smrtonosna zarazna bolest ljudi, uzrokovana praživotinjom iz roda Plasmodium. Prenosi se ubodom zaraženoga komarca roda Anopheles. Pet vrsta plazmodija uzrokuju malariju: Plasmodium falciparum, Plasmodium vivax, Plasmodium ovale, Plasmodium malariae i Plasmodium knowlesi. Malarija se danas pojavljuje u oko 90 država; rizičnim područjima smatraju se veliki prostori Srednje i Južne Amerike, Afrike, Indijskoga potkontinenta, jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Oceanije. U Hrvatskoj je malarija uspješno iskorijenjena nakon II. svjetskog rata. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je u 2018. od malarije oboljelo oko 228 milijuna, a umrlo oko 405 000 ljudi. Kada nezaraženi komarac ubode zaraženog čovjeka, usisa mikroskopske količine krvi sa spolnim oblicima parazita koji se u njegovu želucu razvijaju najmanje tjedan dana prije nego što može zaraziti drugu osobu. Kada zaraženi komarac ubode čovjeka, paraziti s krvlju dospijevaju u jetru, gdje se razmnožavaju i sazrijevaju, potom ulaze u eritrocite. Ondje sazrijevaju i razmnožavaju se pa eritrociti pucaju, a paraziti ulaze u krv i zaraze nove eritrocite. Pucanjem eritrocita oslobađaju se i toksini parazita, što pojačava simptome bolesti. Kada nezaraženi komarac ubode zaraženog čovjeka, usiše spolne oblike parazita u želudac i tako se njihov ciklus razvoja nastavlja. – Simptom malarije je vrućica, često popraćena zimicom, tresavicom, glavoboljom, bolima u mišićima i umorom, a katkad mučninom, povraćanjem i proljevom. Malarija može uzrokovati anemiju te žutilo kože i bjeloočnica (ikterus). Najteži njezin oblik uzrokuje Plasmodium falciparum: ako se ne liječi na vrijeme, zataje bubrezi, pojave se epileptički grčevi, gubi se svijest i nastupa smrt. U većine ljudi inkubacija traje od 10 dana do 4 tjedna. Dijagnoza se postavlja mikroskopskom pretragom kapljice krvi radi nalaza parazita. Na malariju treba posumnjati kadgod se pojavi vrućica u osobe koja je boravila u malaričnome području. Malarija se može izliječiti. Vrsta primijenjenoga lijeka i trajanje liječenja ovise o obliku i težini bolesti te o dobi bolesnika. Danas je u uporabi velik broj antimalarika: kinin, klorokin, meflokin, tetraciklini, halofantrin, artemisinin i njegovi derivati, piremetamin, progvanil, primakin, atovakvon itd., ali je problem u liječenju sve učestalija otpornost parazita Plasmodium falciparum prema pojedinim antimalaricima. – Malarija se može spriječiti uzimanjem antimalarika prije odlaska u malarično područje. Za boravka u malaričnome području treba rabiti sredstva za odbijanje komaraca (repelente) i odjeću koja pokriva kožu napose u razdoblju između sumraka i zore, kada su komarci najaktivniji. Ako se boravi u prostorima koji nisu klimatizirani ili zaštićeni od komaraca, preporuča se spavanje u krevetu zaštićenu mrežom. Europska agencija za lijekove dala je 2015. pozitivno znanstveno mišljenje za rekombinantno adjuvantirano cjepivo (trgovačkoga imena Mosquirix) protiv malarije uzrokovane parazitom Plasmodium falciparum, britanskoga proizvođača lijekova GlaxoSmithKline, a SZO preporučio je uporabu toga cjepiva 2021. Cjepivo se sastoji od neinfektivnih čestica sličnih virusnoj ovojnici (engl. virus-like particles) koje sadržavaju protein sastavljen od dijelova proteina sporozoita parazita Plasmodium falciparum i površinskoga antigena protiv virusa hepatitisa B. Cjepivo se rabi izvan Europske unije. Namijenjeno je djeci, a njegova je učinkovitost od 26 do 50%. (→ cijepljenje).
