Kutná Hora [ku'tna: o'ra], grad u srednjoj Češkoj, 71 km istočno od Praga; 20 405 st. (2017). Razvio se u blizini cistercitskog samostana Sedlec (osnovan 1142; najstariji je češki cistercitski samostan, danas tvornica duhana). Od XIII. do XVIII. st. ovdje su bili bogati rudnici srebra. U starome dijelu grada ističu se gotička utvrda Vlaški dvor s ulazom u glavni rudnik (Vlašský dvůr, rezidencija čeških vladara od XIV. st., gradska vijećnica od XVIII. st., danas muzej), crkva sv. Barbare (XIV–XV. st.) i druge gotičke crkve, renesansne i barokne zgrade te katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije (XIII–XIV. st., pregrađena početkom XVIII. st.) i crkva Svih svetih (XIV. st.) s kosturnicom u četvrti Sedlec. Elektronička industrija, proizvodnja tekstila, duhana, piva, prehrambenih proizvoda, autodijelova; od 1871. do potkraj XX. st. bila je jaka strojograđevna industrija koja je proizvodila željezničke vagone i lokomotive, tramvaje, dizalice, postrojenja za hidroelektrane i dr. Rudarski muzej. Povijesna gradska jezgra je od 1995. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. – Nastala je kao malo rudarsko naselje, podignuto uz utvrdu koju su u XIII. st. sagradili češki vladari. Prvi se put spominje 1289. Zahvaljujući iznimnom prometnom položaju na glavnom trgovačkome putu koji je povezivao Češku s Moravskom te bogatomu nalazištu srebra, Kutná Hora se u XIV. st. razvila u drugi po veličini grad u Češkoj. Tijekom ratova češkoga kralja Václava II. s austrijskim vojvodom i rimsko-njemačkim carem Albrechtom I. od 1304. do 1307. grad je bio utvrđen. Njegov gospodarski napredak nisu spriječila ni dva osvajanja (1422., 1426) tijekom husitskih ratova (1419–36). Nakon što su u XVI. st. rudnici srebra bili iscrpljeni, grad je počeo gospodarski propadati. Posljednji rudnik bio je zatvoren 1727.
