struka(e): fizika
ilustracija
KOSINA, prikazane sile djeluju na tijelo kad miruje na kosini: G težina, Gt komponenta težine u smjeru gibanja, Gn komponenta težine okomita na smjer gibanja, Ft trenje i α kut nagiba kosine

kosina, ravnina nagnuta pod oštrim kutom prema horizontalnoj ravnini. Omogućuje podizanje tereta na neku visinu duljim putem, ali manjom silom od one koja bi bila potrebna za vertikalno podizanje. Primjerice, uz strmu planinu cesta vijuga kako bi automobili mogli svladati uspon duljim putem i manjom silom. Povijesno, zato što mijenja iznos i smjer sile iako nema pokretne dijelove, uz hidrauličnu prešu, kolotur i polugu ubraja se u jednostavne strojeve.

Kosina je služila za proučavanje jednoliko ubrzanoga gibanja tijela s ubrzanjem koje je manje od ubrzanja Zemljine sile teže (a = g sin α, gdje je a ubrzanje na kosini, g ubrzanje sile teže, a kut α nagib kosine).

Sile koje djeluju na tijelo na kosini. Tijelo će mirovati na kosini ili će se gibati niz kosinu jednoliko ubrzano ovisno o nagibu kosine i trenju. Budući da težina tijela uvijek djeluje vertikalno prema dolje (prema središtu Zemlje), a da se tijelo na kosini ne može gibati u tome smjeru, pri analizi gibanja težina se može rastaviti na dvije komponente: G = Gn + Gt, gdje je Gn = G cos α komponenta težine okomita na kosinu, Gt = G sin α komponenta težine paralelna s kosinom, a α kut nagiba kosine. Okomita komponenta pritišće podlogu (podloga uzvraća silom suprotnoga smjera), a paralelna komponenta ubrzava tijelo niz kosinu i vrši mehanički rad ako je u tome ne ometaju druge sile (npr. sila trenja). Što je kosina strmija, tj. što je veći kut nagiba kosine, komponenta težine paralelna smjeru gibanja veća je. Uvjet je mirovanja tijela na kosini da je trenje jednako paralelnoj komponenti težine tijela: Ft = G tG sin α.

Citiranje:

kosina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.7.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kosina>.