Karikó (madž. izgovor [kα'riko:]), Katalin, madžarsko-američka biokemičarka (Szolnok, 17. I. 1955). Na Sveučilištu u Szegedu je diplomirala biologiju 1978. i doktorirala iz biokemije 1982. Potom je u Szegedu radila u Biološkom istraživačkom centru Madžarske akademije znanosti. Nakon dolaska u SAD 1985., isprva je radila kao istraživačica na Sveučilištu Temple u Philadelphiji, a potom na Vojnom zdravstvenom sveučilištu (USU) u Bethesdi. Od 1989. djeluje na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta Pennsylvania u Philadelphiji, gdje je od 2021. naslovna profesorica neurokirurgije. Profesorica je i na Sveučilištu u Szegedu od 2021.
Karikó je u Madžarskoj proučavala antivirusno djelovanje kratkih isječaka RNA (nukleinske kiseline) te započela istraživanje modificiranih nukleotida (građevne jedinice RNA), odnosno sintetske glasničke RNA (mRNA) u koje su dijelovi određenih nukleotida izmijenjeni (nukleozidi). Došavši na Sveučilište Pennsylvania, ustanovila je da modificirana mRNA unesena u stanice može potaknuti biosintezu novih proteina; to ju je otkriće potaknulo na istraživanje genske terapije utemeljene na mRNA. Potkraj 1990-ih započela je suradnju s američkim liječnikom i imunologom Drewom Weissmanom istražujući ulogu mRNA u poticanju imunološkog odgovora protiv specifičnih uzročnika bolesti. Uočili su da dendritične stanice imunološkoga sustava prepoznaju molekule mRNA sintetizirane u laboratoriju kao strane tvari te su 2005. otkrili da određene modifikacije u strukturi mRNA sprječavaju nastanak upalnih reakcija i povećavaju biosintezu željenih proteina, što je proširilo terapeutski potencijal mRNA u liječenju bolesti. a to su otkriće patentirali iste godine. Potom su razvili tehniku umetanja mRNA u lipidne nanočestice, kako bi ona mogla ući u stanice organizma i pokrenuti biosintezu željenoga proteina u količini koja je potrebna za stimulaciju specifičnog imunološkog odgovora. Otkrića Karikó i Weissmana unaprijedila su istraživanja cjepiva protiv bjesnoće i ebolske hemoragijske groznice, primjenu cjepiva temeljenih na mRNA protiv bolesti COVID-19 proizvođača Pfizer-BioNTech i Moderna (2021) te proširila mogućnost primjene tehnologije modificirane mRNA u liječenju drugih bolesti.
Karikó i Weissman osnovali su 2006. tvrtku RNARx koja se bavila razvojem terapeutika temeljenih na RNA za široki spektar bolesti, a koje je Karikó do 2013. bila glavna izvršna ravnateljica. Potom je u biotehnološkoj tvrtki BioNTech od 2013. bila potpredsjednica, a 2019−22. viša potpredsjednica. Od 2020. članica je Europske akademije (Academia Europea), a od 2022. američke Nacionalne medicinske akademije, Američke akademije umjetnosti i znanosti te njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina. S Weissmanom je 2023. dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, za otkrića vezana uz modifikaciju nukleozidnih baza koja su omogućila razvoj učinkovitoga mRNA cjepiva protiv bolesti COVID-19.
