Hue, grad na obali rijeke Huong, sr. Vijetnam; 219 149 st. (1992). Leži uz željezničku prugu i cestu Hanoi–Ho-Ši-Min. Od luke Thuan An (Južnokinesko more) udaljen je 12 km. Prijestolnica nekadašnjih anamskih vladara (stari grad Phu Xuan, citadela, palače, hram Hon Chen, grobnice sedmorice vladara dinastije Nguyen i dr.) nalazi se od 1993. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Sveučilište (osnovano 1957). Tekstilna industrija (svilene i pamučne tkanine, odjeća i dr.); proizvodnja lijekova, sagova, građevinskih materijala (umjetni mramor), pokućstva od ratana i bambusa; prehrambena industrija; razvijen je umjetnički obrt. Zračna luka Phu Bai udaljena je 15 km. – Oko 200. pr. Kr. sjedište kineskih vojnih vlasti u kraljevstvu Nam Viet. Do XI. st. ondje se nalazio grad Indrapura. Više puta bio u kineskim rukama, 1306. pripojen je Dai Vietu (Vijetnamu). Od 1635. rezidencija dinastije Nguyen koja je vladala Anamom i Cochinchinom. Za obnovljene dinastije Nguyen (vladali do 1945) pod carem Gia-Longom Hue je od 1802. bio glavni grad ujedinjenog Anama. Pod francuskim protektoratom 1883–1945., okupirali su ga Japanci 1941–45. Nakon što je 1949. prijestolnica premještena u Saigon, Hue gubi ranije značenje. Za rata u Indokini (1946–54) velik dio grada je razoren; znatna razaranja pretrpio je za ofenzive Vijetkonga 1968. Postupno je obnovljen.
