Hipokratova prisega, prva poznata kodifikacija liječničke etike, potječe iz V. st. pr. Kr. iz pitagorejske filozofske škole, no po predaji se pripisuje Hipokratu. Prisegu su polagali mladi liječnici u antičkoj Grčkoj, obvezujući se na poštivanje svojih učitelja i kolega te nesebično predavanje svojega znanja drugima. Prisegom se liječnik obvezuje da sve liječničke postupke usmjerava prema svojim silama i znanju, na dobrobit bolesnika, u prvome redu ne nanoseći mu štetu, a posebice se naglašava kako neće primjenjivati eutanaziju i abortus, da se neće upuštati u operacije za koje nije dovoljno osposobljen, pa neće iskorištavati svoj položaj radi zadovoljenja svojih materijalnih ili spolnih prohtjeva i da će čuvati liječničku tajnu. Nagrada za predano obavljanje svojega zvanja neka liječniku bude osobna sreća, uspjeh, ugled i slava. Ostavši kao uzor svim potonjim liječničkim prisegama, Hipokratova prisega je u svojim bitnim dijelovima do danas očuvala vrijednost.
