Herzl [hε'rcəl], Theodor, židovski pisac i političar, osnivač cionizma (Pešta, 2. V. 1860 – Edlach an der Rax, 3. VII. 1904). Studij prava završio u Beču 1884., potom se bavio novinarstvom; bio je pariški dopisnik lista Neue Freie Presse (1891–96). Potaknut Dreyfusovom aferom, koju je pratio u Parizu, kao i val antisemitizma, došao je do zaključka da nema stvarnih mogućnosti za asimilaciju Židova. U svojim je spisima oblikovao židovsku nacionalnointegracijsku ideologiju, po kojoj su svi Židovi jedna nacija koja ima pravo na vlastitu državu. Njegove su ideje polazište cionizma. Uz ideološke temelje začetnik je i organiziranoga pokreta, suorganizator prvoga cionističkoga svjetskoga kongresa u kolovozu 1897. u Baselu te prvi (i doživotni) predsjednik ondje osnovane Svjetske cionističke organizacije. Premda njegove zamisli nisu kod Židova naišle na zanos, uporno je radio na njihovu promicanju, povezivao se s političarima i velikim silama. Nakon velikog pogroma u Kišinjevu 1903., na poticaj Velike Britanije za stvaranje židovske države bila je predložena Uganda, ali je taj prijedlog VII. kongres Svjetske cionističke organizacije 1905. odbio. Herzl je utemeljitelj Židovske nacionalne banke i fonda za kupnju zemlje u Palestini. Njegovom je zaslugom cionizam postao pokret od svjetskoga značenja. Glavno djelo: Židovska država (Der Judenstaat, 1896).
