Heron iz Aleksandrije (grčki Ἥρων, Hḗrōn), grčki matematičar i izumitelj (Aleksandrija, oko 10 – ?, oko 75). Bavio se geometrijom, oblikovao je formulu za izračunavanje ploštine trokuta uz zadane duljine stranica (→ heronova formula). Konstruirao mehaničke naprave. Najpoznatije su: uređaj za otvaranje vrata hrama koji se koristio toplinskim širenjem zraka kada se na oltaru zapali žrtveni plamen, kazališne sprave, vjetrenjača koja je pokretala orgulje, kotač s lopaticama koji pokreće mlaz pare što udara u lopatice (preteča današnje parne turbine), Heronova boca te kugla koju je vrtjela para što je iz kugle strujala kroz savijene cijevi (preteča današnjega raketnog pogona). Bavio se optikom, uočio je da se unutar istog optičkog sredstva svjetlosna zraka širi najkraćim mogućim putem. Sačuvan je veliki broj njegovih djela, a najpoznatije je Metrika (Μετρική). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Heron).
