struka(e): kemija

heksan (prema grč. ἕξ, héks: šest), zasićeni tekući ugljikovodik sa šest ugljikovih atoma u molekuli (C6H14), šesti član homolognoga niza alkana. Postoji u pet izomernih oblika. Normalni (ravnolančasti) heksan (n-heksan) bezbojna je lako zapaljiva tekućina, sastojak lakoga benzina i nafte. Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju ulja i masti, posebice u proizvodnji biljnih ulja. Zbog nepolarnosti dobro otapa lipide, lako prodire u usitnjene uljarske sirovine, a zbog niskoga vrelišta (oko 69 °C) može se jednostavno odvojiti destilacijom i ponovno upotrijebiti. Uglavnom ne reagira s triacilglicerolima, ali može ekstrahirati i druge lipofilne tvari, poput pigmenata, sterola i voskova, što može utjecati na sastav ulja. Pare su mu zapaljive, a dugotrajna izloženost može štetno djelovati na živčani sustav, pa se zbog toga istražuju sigurnije alternative, među ostalima etanol, superkritični ugljikov dioksid i druga zelena otapala. (→ zelena kemija)

Citiranje:

heksan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 10.11.2026. <https://enciklopedija.hr/clanak/heksan>.