Hanoi (vijetnamski Hà Nôi), glavni grad Vijetnama; 2 711 600 st. (1999). Leži na Crvenoj rijeci (Hong Song), 120 km udaljen od mora. Citadela (središnji dio na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2010), Hram književnosti iz 1070. i sveučilište iz 1076., rekonstrukcija pagode izgrađene 1049. na jednome stupu, gradska vrata (Quan Chëng) iz 1749. i dr.; muzeji. Proizvodnja strojnih alata, elektromotora, tekstila (pamuk, svila), papira, prehrambenih i kemijskih proizvoda. Prometno čvorište sa zračnim lukama Noi Bai (udaljen 40 km) i Gia Lam (8 km). – Najstarija utvrda na području današnjega Hanoija potječe iz III. st. pr. Kr., u VII. st spominje se kao kineska utvrda, a u X. st. kao središte kineske vlasti. Godine 1010. postao je glavnim gradom Anamskoga Carstva i zvao se Thang Long. U XIII. st. bio je izložen napadajima Mongola, a u XV. st. Kineza. Godine 1807. vladari iz dinastije Nguyen prenijeli su središte države u Hue, a 1831. grad je promijenio ime u Hanoi (grad između dvije rijeke). Nakon francuske okupacije 1882. Hanoi je postao upravni centar Tonkina, od 1887. do 1945. bio je sjedište generalnoga guvernera Francuske Indokine. Za vrijeme II. svjetskog rata bio je pod japanskom okupacijom. U Hanoiju je Ho-Ši-Min 2. IX. 1945. proglasio Demokratsku Republiku Vijetnam. Nakon vijetnamsko-francuskog rata 1946–54. postao je glavni grad DR Vijetnama. Zrakoplovstvo SAD-a teško ga je bombardiralo u Vijetnamskome ratu. Od 1976. je glavni grad ujedinjenoga Vijetnama.