Graz [gra:c], glavni grad Štajerske (Steiermark) i drugi po veličini u Austriji; 274 207 st., (2015). Leži na rijeci Muri, u podnožju Schlossberga (472 m). U starom dobro očuvanom dijelu grada (od 1999. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) ističu se katedrala sv. Egidija (XV. st.) s mauzolejom Ferdinanda II. (XVII. st.), dvorac (XI–XV. st.), utvrda na Schlossbergu (IX–XV. st.) s tornjem sa satom (XVI. st.), oružarnica (XVII. st.) te mnoge renesansne zgrade i cehovske kuće; barokni dvorac Eggenberg uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine 2010. Kulturno središte sa sveučilištima (najstarije je Karl-Franzens-Universität, osnovano 1585), sveučilišnom knjižnicom, institutom za zaštitu okoliša Austrijske akademije znanosti, muzejima (Universalmuseum Joanneum, osnovan 1811., i dr.), galerijama. Trgovačko (međunarodni sajam) i industrijsko središte. Strojogradnja, kemijska (boje i lakovi), farmaceutska, automobilska i elektronička industrija, proizvodnja stakla, papira, celuloze, kože, duhana. Željezničko i cestovno čvorište; zračna luka. – U IX. st. na brdu Schlossbergu Slaveni su izgradili pograničnu utvrdu po kojoj je grad dobio ime (Gradec). God. 1156. vlasnik Graza postao je princ Otokar II. Trangau, koji je u podnožju utvrde naselio bavarske koloniste i stvorio najstariju jezgru grada, pa on 1164. ima status trgovišta. Od 1192. do 1246. Graz je bio sjedište obitelji Babenberg, koja mu je 1233. dala gradske privilegije. Nakon 1246. kratko je bio u posjedu hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. i češkoga kralja Otakara II. Od 1379. do 1564. Graz je bio sjedište austrijske loze Habsburgovaca. Tijekom XV. i XVI. st. utvrdio se zidinama zbog čestih ugarskih i osmanskih opsada. U XVI. st. postao je važno protestantsko i protureformacijsko središte. Od 1564. do 1749. bio je glavni grad Unutrašnje Austrije. Od 1585. sveučilišno je središte. U više je navrata bio pod francuskom upravom (1797., 1805., 1809). God. 1850. konstituirao se kao moderan grad. Teško stradao tijekom II. svjetskog rata.
