građanska prava, prava čovjeka kao člana polit. zajednice, države (državljanska prava); u širem se značenju poistovjećuju s cjelinom ljudskih prava (→ prava čovjeka). Obuhvaćaju prava koja građaninu omogućuju sudjelovanje u polit. zajednici (biračka prava) i ona prava koja su nužna da bi se to sudjelovanje moglo ostvariti (pravo na slobodu govora, pravo udruživanja, pravo na dostupnost javnih službi, pravo prosvjeda i dr.). Ideja građ. prava naslijeđe je eur. prosvjetiteljstva i liberalizma. Ta je ideja od XVII. st. postajala dijelom polit. programa liberalnoga građanstva, a s građ. revolucijama u XVIII. st. uspostavila se kao temelj liberalnodemokratskih poredaka. Francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1789) donosi popis klasičnih prava građanina (droits du citoyen): pravo na sudjelovanje u donošenju zakona, jednakost pred zakonom, jednaka dostupnost javnih službi, sloboda vjere, misli i govora, zaštita osobe od nezakonita uhićenja i dr. Ta su prava zajamčena ustavima liberalnodemokr. država (1791. amandmanima su unesena u Ustav SAD-a od 1787., a zatim i u druge ustave), a nakon II. svj. rata postala su predmetom međunarodnopravne regulacije. Opća skupština UN-a prihvatila je 1949. Opću deklaraciju o ljudskim pravima, koja je bitno utjecala na međunar. zaštitu tih prava te na opseg prava što ih reguliraju ustavi i zakoni pojedinih država. Opća načela Deklaracije pretočena su 1976. u obvezatna pravna pravila u Međunarodnome paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i u Međunarodnome paktu o građanskim i političkim pravima. Prema tim dokumentima UN-a države moraju poštivati građ. prava i osigurati ih svakoj osobi na području koje je podvrgnuto njihovoj sudbenosti. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je na snazi od 1953., obvezuje sve države članice Vijeća Europe, a članica mu je i Hrvatska. Republika Hrvatska ratificirala je 1997. Europsku (okvirnu) konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Ustav RH od 1990. jamči slobode i prava građana na razini eur. standarda. U njemu se navodi popis osobnih, polit., ekon., socijalnih, kult. i ekoloških prava i sloboda, među kojima su sloboda udruživanja, pravo na slobodno osnivanje polit. stranaka, pravo na jednaku dostupnost javnih službi, pravo na javno okupljanje, biračko pravo i pravo peticije.
