Ferrara [fer:a:'ra], grad i upravno središte istoimene pokrajine u regiji Emilija i Romanja, sjeverna Italija; 132 545 st. (2011). Leži na Po di Volano, rukavu rijeke Pad. Među srednjovjekovnim i renesansnim građevinama izdvajaju se zamak Estense porodice d’Este (1385–1570) te katedrala (1135) s romaničko-gotičkom fasadom (XII–XIV. st.) i zvonikom (XV–XVI. st.). Arhitektonski su vrlo vrijedne renesansne crkve i palače (Palazzo Schifanoia, Palazzo dei Diamanti, Palazzo Costabili detto di Lodovico il Moro i dr.). Sačuvane su gradske zidine podignute potkraj XV. st. U renesansnim palačama nalaze se gradski i arheološki muzej, pinakoteka (pretežno s radovima ferrarske slikarske škole) i sveučilište (osnovano 1391; u knjižnici se čuvaju rukopisi L. Ariosta i T. Tassa). Stari, renesansni dio grada i delta rijeke Pad nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (od 1995). Ferrara je znatno industrijsko središte (mlinovi, šećerane, destilerije, tvornice kemijskih proizvoda, poljoprivrednih strojeva, obuće; preradba konoplje). – Utemeljena u V. st., od VII. st. biskupsko sjedište, u VIII. st. pripadala Ravenskom egzarhatu, od 774. do 986. u posjedu papa, a potom je pripala toskanskim markgrofovima. U XII. st. slobodan je grad i član Lombardijske lige gradova protiv cara Fridrika I. Barbarosse. Ženidbom je 1184. pripala obitelji d’Este, koja je svoju vlast nad gradom učvrstila nakon 1240., pretvorivši ga 1267. u svoju sinjoriju, kojom su od 1471. vladali ferrarski vojvode. U XV. i XVI. st. bila je istaknuto središte talijanske renesanse. Od 1598. u sastavu je Papinske Države do 1797., potom do 1805. dio je Cisalpinske Republike, a nakon toga do 1814. pripadala je Napoleonovoj Kraljevini Italiji. Odlukom Bečkoga kongresa 1815. vraćena je Papinskoj Državi, ali je Austrija dobila pravo na svoju vojnu posadu. U XIX. st. bila je uporište talijanskog Risorgimenta: u gradu su se organizirali ustanci 1831. i 1859., a u revolucionarnim zbivanjima 1848/49. Ferrara se solidarizirala s Rimskom Republikom te 1860. postala sastavnim dijelom novostvorene Kraljevine Italije.
