Esterházy (Eszterházy) (madž. izgovor [ε'stεrha:zi]), ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz plemena Salamon. Od 1238. obitelj je bila razdijeljenja u dvije grane. Prvi poznati predak obitelji bio je Nikola »de genere Salamon« (spominje se 1242–48). Pridjevak »de Galantha«, prema dvoru i posjedu Galanta u Slovačkoj, prvi je nosio Benedikt Ezterház de Gálantha (spominje se 1508–53), a potom i svi članovi obitelji. Tri glavne grane obitelji utemeljili su sinovi Franje (1532–1604), velikoga župana ugarske županije Sopron, i to: Nikola (1582–1645), Danijel (1580–1654) i Pavao (1581–1641). Njih trojica s bratom Gabrijelom (u. 1618., njegova grana izumrla je 1670) dobili su 1614. od kralja Matije potvrdu plemstva s titulom barunâ od Gálanthe. Nikola, ugarski palatin (1625–45), veliki župan i kraljevski savjetnik, sudjelovao je u javnom životu Hrvatske i oko rješavanja vlaškog pitanja. Njegov sin Pavao (1635–1712), od 1681. ugarski palatin a od 1687. i knez, bavio se pisanjem te znanošću i umjetnošću. P. Vitezović Ritter posvetio mu je nekoliko svojih anagrama. Pavlov sin Nikola Antun (u. 1695) bio je ostrogonski kanonik od 1681., a od 1688. i kninski naslovni biskup. Pavlov nećak Josip bio je hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban. Josipov nećak Franjo (1715–85) bio je od 1741. član ugarske delegacije u zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru u Požunu, od 1760–70. veliki župan županije Moson te kraljevski komornik i savjetnik. Potkraj 1762. postao je kancelar Ugarske dvorske kancelarije u Beču, a 1783. bio je imenovan hrvatsko-slavonsko-dalmatinskim banom. Od Danijela potječe grana s posjedom Csesznek. Njegov sin Ivan (1627–90), kapetan utvrde Csesznek, kraljevski komornik, general, vojni zapovjednik za područje Dunava, dobio je 1683. grofovski naslov. Sin Ivanova brata Emerika (u. 1670) bio je zagrebački biskup i ostrogonski nadbiskup Emerik. Iz te grane potječe i Ladislav Pavao (u. 1799), pavlin i crkveni pisac, koji je od 1761–67. bio provincijal madžarske pavlinske redodržave, od 1769. general Pavlinskoga reda, od 1776. prepošt kaptola u Vácu, a od 1780. pečuški biskup. Kazimir (u. 1819), iz grane s matičnim posjedom Zólyom, bio je vlasnik vlastelinstva u Dardi, gdje je dao sagraditi klasicistički dvorac. Njegov praunuk Danijel (rođ. 1843), doktor prava, u početku XX. st. više nije posjedovao Dardu.
