Durango [dura'ŋgo], savezna država u zapadnom Meksiku; 123 364 km² (6,3% saveznoga teritorija), 1 832 650 st. (2020; s prosječno 14,9 st./km² ubraja se u najrjeđe naseljene meksičke države). Na zapadu obuhvaća šumovito gorje Sierra Madre Occidental (Cerro Gordo, 3328 m), koje se pruža u smjeru sjeverozapad–jugoistok, na sjeveroistoku niže planinsko područje (1000 do 1300 m visine) s grmovito-travnatim nizinama, a na jugoistoku stepsku Meksičku visoravan (meseta). Klima je u zapadnom dijelu umjerena poluvlažna, prema istoku temperatura raste, a količina oborina smanjuje se. Srednja je godišnja temperatura 17 °C, a količina oborina približno 500 mm (uglavnom ljeti). Glavna je rijeka Nazas (nema otjecanje prema moru, već se gubi u endoreičnom području Bolsón de Mapimí) na kojoj se nalazi brana i veliko akumulacijsko jezero Lázaro Cárdenas. U krajevima koji se umjetno natapaju (uz rijeku Nazas) uspijevaju pšenica, kukuruz, duhan, šećerna trska, lucerna (alfalfa), esparto, grah, vinova loza i voće (marelica, jabuka, breskva, orah), a do 1970-ih i pamuk. Stočarstvo (mliječna goveda, koze, ovce), slatkovodno ribarstvo. Zbog velikog udjela šuma u ukupnom teritoriju (41%), prva je u Meksiku po sječi drva (bor, hrast). Rudarstvo ima veliku važnost u gospodarstvu; među vodećima je u zemlji po proizvodnji olova, zlata i srebra, te bakra i cinka. Prehrambena, drvna, automobilska industrija. Glavni je grad Durango, a industrijsko središte Gómez Palacio.
