čvrsta tvar (krutina), tvar u čvrstom agregatnom stanju. Čine ju čestice međusobno tako povezane da se opiru promjeni oblika i volumena (→ deformacija). Sve tvari u određenim uvjetima (na određenoj temperaturi i pod određenim tlakom) mogu prijeći u čvrsto agregatno stanje. Prema vrsti veza među česticama, čvrste tvari mogu imati ionsku, atomsku, molekularnu i metalnu strukturu (→ kemijske veze). Prema rasporedu čestica od kojih su građene, čvrste tvari mogu biti kristalne i amorfne.
Kristalne tvari periodične su građe, tj. u bilo kojem dijelu ili u bilo kojem pravcu čine ih pravilno raspoređene strukturne jedinice. Prelaze u tekućine na određenoj temperaturi. (→ kristali; talište)
Amorfne tvari imaju neuređen razmještaj čestica i po tome nalikuju tekućinama. S povišenjem temperature neuređenost se razmještaja povećava pa se postupno smekšavaju i tale. Proučavanjem čvrste tvari bavi se fizika čvrstog stanja.
