Chiloé

Chiloé [čilo·e'] (španjolski Isla Grande de Chiloé [i'sla γra'nde δe čilo·e']), najveći otok istoimenog arhipelaga pred obalom južnoga Čilea; 8394 km², 153 964 st. (2002; pretežno mješanaca araukanskih Indijanaca i bijelih doseljenika). Od kopna ga dijele prolaz Chacao i zaljev Corcovado. Građen od metamorfnih stijena. Otok je na zapadu gorovit (do 820 m), prekriven gustim vazdazelenim šumama. Drvene crkve građene na otoku od XVII. do XX. st. kao jedinstvena pojava izvorne arhitekture u Latinskoj Americi od 2000. nalaze se na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Poljodjelstvo (krumpir i dr.), stočarstvo, ribarstvo; uzgoj kamenica. Preradba drva. Ležišta ugljena. Glavno je i najveće naselje Castro, a luka Ancud. Na zapadnoj je strani otoka nacionalni park Chiloé (430,6 km², osnovan 1982).