Carcassonne [kaʀkasɔ'n], grad i upravno središte departmana Aude, južna Francuska; 46 031 st. (2017). Leži u plodnoj nizini rijeke Aude između obronaka istočnih Pireneja na zapadu i krajnjih jugozapadnih ogranaka Središnjega masiva na istoku, na važnome prometnom pravcu iz Sredozemlja prema Atlantiku. Sastoji se od starijega, uzvišenog dijela (Cité) na desnoj i novijega (Ville basse) na lijevoj obali rijeke Aude, koji presijeca kanal Midi (luka za brodice). Od srednjovjekovnih građevina ističu se bazilika Saint-Nazaire (izvorno iz 1096–1150. u romaničkom stilu, nadograđena u gotičkom stilu 1269–1330; rekonstruirana u XIX. st.), grofovski zamak iz sredine XII. st. (dodatno utvrđen u XIII. st.), s gradskim bedemima koji su nadograđeni u XV. st., zapušteni od XVIII. st. te restaurirani u XIX. st. (Viollet-le-Duc), crkve Saint-Vincent i Saint-Michel (obje iz XIII. st.). Carcassonne se ubraja među najljepše i najbolje sačuvane gradove i fortifikacije u Europi (dvostruki bedemi s 52 obrambene kule) te je stari dio, 1997. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine, ujedno jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Francuskoj. Muzej lijepih umjetnosti (osnovan 1836). U gospodarstvu grada najvažniji su turizam i prehrambena industrija. U okolici vinogradarstvo. – Područje grada bilo je naseljeno od V. st. pr. Kr.; od. I. st. rimski grad (Julia Carcaso). Od V. st. pod Vizigotima za čijeg su kralja Eurika I. podignute prvotne utvrde (485). Carcassonne je uzalud opsjedao Klodvig (508), od 725. držali su ga Saraceni, dok ga 752. nije preoteo Pipin Mali. Od kraja VIII. st. sjedište istoimene grofovije koja 1069. dolazi pod vlast grofova od Barcelone ostavši pod njima do 1125., od kada je pak posjed vicegrofova iz obitelji Trencavel koji su bili vazali Toulouške Grofovije. Grad je 1209. stradao u križarskom ratu protiv albigenza te se dio stanovnika preselio na drugu obalu rijeke Aude utemeljivši 1240. novo naselje (Ville basse – Donji grad); 1224. bio je pripojen francuskoj kruni. Pogranično značenje grada prestalo je 1659., kada je Francuska pripojila Roussillon. Donji grad se gospodarski osobito razvio u XIV. st. te ponovno u XVII. i XVIII. st. proizvodnjom tekstila. Oba su grada ujedinjena u jedan potkraj XVIII. st.
