Brewster [bru:'stə], David, škotski fizičar (Jedburgh, 11. XII. 1781 – Allerby, 10. II. 1868). Diplomirao (1800) na Sveučilištu u Edinburghu. Bio je glavni urednik opće Edinburške enciklopedije (I–XVIII, 1808–30), za koju je i napisao velik broj članaka, pokrenuo je i uređivao znanstveni časopis Edinburgh Journal of Science (1824–32), bio je ravnatelj Sveučilišta St. Andrews (1838–59) i Sveučilišta u Edinburghu (1859–68). Istraživao refleksiju, refrakciju i polarizaciju svjetlosti. Našao je pravilo prema kojemu je lomljena zraka potpuno linearno polarizirana ako svjetlost pada na ravnu plohu pod takvim kutem (Brewsterov kut) da su reflektirana i lomljena zraka okomite. Upadni kut α zrake svjetlosti je Brewsterov kut ako je tan α = n2/n1, gdje su n1 i n2 indeksi loma sredstava, npr. Brewsterov kut za zrak–staklo približno je 56°. Brewster je izumio kaleidoskop (1817) i usavršio stereoskop (1839). Uz više radova iz optike, npr. Traktat o optici (Treatise on Optics, 1832), pisao je i biografije slavnih fizičara (npr. Sjećanja na život, djela i otkrića Sir Isaaca Newtona – Memoirs of the Life, Writings and Discoveries of Sir Isaac Newton, 1855). Bio je član Royal Society (od 1815), Kraljevske švedske akademije znanosti (od 1821) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1822).
