Bratislava (hrvatsko arhaično ime Požun, madžarski Pozsony [pɔ'žɔń], njemački Pressburg [prε'sburk]), glavni grad Slovačke (Bratislavský kraj) i luka na Dunavu; 475 503 st. (2021). Leži na jugozapadu države, uz slovačku granicu prema Austriji i Madžarskoj. U starome dijelu grada, na brežuljku iznad Dunava, dominira dvorac (Bratislavský hrad) izgrađen u XV–XVIII. st. na mjestu dvorca iz IX. st. (danas muzej); sačuvane su gotička katedrala sv. Martina (1302–1452; u njoj su krunjeni ugarski kraljevi), stara gradska vijećnica (XIII–XVI. st.; danas gradski muzej), srednjovjekovna gradska vrata (rekonstruirana u XVIII. st.), barokne građevine (palača Grašalković danas je rezidencija slovačkog predsjednika; nadbiskupska palača). U predgrađu, 12 km zapadno od gradskog središta nalazi se srednjovjekovna utvrda Devín. Kulturno je središte Slovačke (kazališta – Slovačko narodno kazalište, Gradsko kazalište; galerije, filharmonija, Slovački nacionalni muzej) sa sveučilištima (najstarije Univerzita Komenského, osnovano 1919; tehnološko sveučilište, osnovano 1937), sveučilišnom knjižnicom, akademijom znanosti (1953), konzervatorijem. Bratislava je jako ekonomsko središte (banke, burza, trgovina, telekomunikacije, turizam) s industrijom automobila, strojeva, prehrambenih, kemijskih, petrokemijskih, elektrotehničkih i elektroničkih proizvoda i jakom informatičkom industrijom; rafinerija nafte. Važno istočnoeuropsko čvorište cestovnih i željezničkih prometnica koje povezuju sjever i jug te istok i zapad, te trgovačka i putnička luka na Dunavu. Međunarodna zračna luka. – Već u prapovijesno doba ondje je postojalo keltsko naselje, a poslije rimska tvrđava Posonium; 907. prvi se put spominje u povelji velikomoravskoga vojvode Vratislava, u X. st. prelazi u posjed Madžara, pa je već u XI. st. jako trgovačko mjesto koje trguje s češkim zemljama, kao i s Austrijom i Ugarskom. Nakon najezde Tatara 1241. dolazi do znatnog priljeva njemačkih doseljenika. Godine 1291. mjesto je dobilo gradska prava; 1467. Matija Korvin osniva ondje prvo sveučilište (Academia Istropolitana) u Ugarskoj. Godine 1525–26. u gradu je izbio masovan ustanak cehova i gradske sirotinje. Nakon pada Ugarske pod Turke 1526., Bratislava je postala glavni grad habsburškoga dijela Ugarske, pa je do 1848. ujedno i sjedište Ugarskoga sabora, a 1563–1848. i krunidbeni grad hrvatsko-ugarskih kraljeva. Nakon bitke kod Austerlitza (danas Slavkov kraj Brna) u Bratislavi je 26. XII. 1805. sklopljen mir između Austrije i Napoleona (→ požunski mir). Godine 1803. na evangeličkom liceju u Bratislavi osnovana je katedra za slavenske jezike i književnost, pa Bratislava ubrzo postaje kulturno središte Slovaka i, nakon osnutka slovačkog studentskog društva (1828), središte slovačkog nacionalnog preporoda. Bratislava je 31. XII. 1918. pripala republici Čehoslovačkoj, postala je glavni grad Slovačke i preuzela sadašnji naziv. Od 1939. do 1945. prijestolnica je profašističke države Slovačke; zaposjela ju je Crvena armija 4. travnja 1945. Od 1969. glavni je grad Slovačke SR, kao jedne od dviju federalnih jedinica Čehoslovačke Socijalističke Federativne Republike, a od 1. I. 1993. prijestolnica je Republike Slovačke.
