Braşov [brašo'v] (od 1950. do 1960. Oraşul Stalin [ora'šul sta'lin]; njemački Kronstadt [kro:'nštat], mađarski Brassó [brα'š:o:]), grad u južnoj Transilvaniji, oko 180 km sjeverno od Bukurešta, središnja Rumunjska; 237 315 st. (2021). Leži u sjevernom podnožju Južnih Karpata (Transilvanske Alpe), na visini od 625 m. Upravno je središte istoimenog okruga. Kulturno je središte s više sveučilišta (Transilvanijsko, osnovano 1971., i dr.), kazalištima, muzejima (povijesni, etnografski, muzej prve rumunjske škole i dr.). Sačuvani su ostatci zidina iz XV. st. s gradskim vratima Poarta Ecaterinei (Katharinentor) i Poarta Șchei (Waisenhausgässertor), crkva sv. Bartolomeja iz XIII. st. (pregrađena u XV. st.), gotička, protestantska, tzv. Crna crkva (Biserica Neagră), građena 1383–1477., nekadašnja gradska vijećnica iz XV. st. (Casa Sfatului), dvorac iz XVI. st. U XIX. st. otvaraju se pogoni za proizvodnju tekstila, strojeva i alata, između dva svjetska rata tvornice zrakoplova te lokomotiva i vagona, a u drugoj polovici XX. st. razvio se u, po važnosti, drugo industrijsko središte u Rumunjskoj (tvornice strojeva, helikoptera, automobila, traktora, tekstila, opreme za bušenje nafte, kemijska i farmaceutska industrija). U novije doba razvija se turizam; u blizini su skijališta (Poiana Brașov). Željezničko je i cestovno raskrižje; međunarodna zračna luka.
Srednjovjekovno trgovačko i obrtničko naselje njemačkih (saskih) doseljenika razvilo se iz utvrde koju su 1211. podigli vitezovi Teutonskoga reda, a prvi se put spominje kao Corona 1234 (prema njemačkom Kronstadt). Prva inačica današnjeg imena zabilježena je 1271 (Brasu). Bio je središte reformacije u Transilvaniji u XVI. st., od 1526. pod Ivanom Zapoljom i njegovim nasljednicima te u sastavu Kneževine Transilvanije do 1699. kada dolazi pod habsburšku vlast. Teško je stradao u požaru 1689.
