Bukurešt (rumunjski Bucureşti [bukure'št’]), glavni grad, političko, kulturno i gospodarsko središte Rumunjske; 1 883 425 st. (2011; 2 067 545 st. za popisa 2002). Leži u istočnome dijelu plodne Vlaške nizine, uz rijeku Dâmboviţu, pritok Argeşa. Oko stare jezgre s nizom kulturnopovijesnih spomenika (XVI–XVIII. st.; crkve Sfântu Gheorghe Vechi, Creţulescu, Stavropoleos) počeo se od XIX. st. razvijati moderan grad s monumentalnim građevinama (Atenej, Narodna banka, Sveučilište), prostranim trgovima, ulicama i parkovima. Bukurešt je okružen jezerima uz koja se nalaze palače (Mogoşoaia, XVIII. st.) i manastiri (Snagov, XV. st.). U novije doba Bukurešt se teritorijalno jako razvio izgradnjom stambenih četvrti, upravnih zgrada, športskih objekata, filmskog središta (Buftea) i dr. Nakon jakog potresa 1977 (više od 5000 poginulih) u starom dijelu grada 1984–89. porušen je i nanovo izgrađen niz građevina (Palača naroda, danas parlamenta, i dr.). Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1864), akademijom znanosti (1869), znanstvenim institutima, knjižnicama, kazalištima, muzejima. Glavno industrijsko središte Rumunjske (1/4 rumunjske industrijske proizvodnje) s razvijenom metalurgijom, industrijom motornih vozila, poljoprivrednih strojeva, elektroničkih aparata, građevnog materijala, tekstila, papira i stakla; s kemijskom, farmaceutskom, prehrambenom, kožarskom, keramičkom industrijom; rafinerije nafte. Najveće cestovno i željezničko čvorište Rumunjske, s međunarodnom zračnom lukom Henri Coandă u Otopeniju. – Područje današnjega Bukurešta bilo je naseljeno od paleolitika. Poslije je tu bilo dačko i rimsko naselje. Godine 1368. spominje se pod imenom Cetatea Dâmboviţei, a pod današnjim imenom 1459. Otada je, uz Târgovişte, rezidencija vlaških knezova i trgovačko središte, a od 1659. sjedište mitropolita i prijestolnica Vlaške. Stradao je više puta u osmanskim ratovima, 1595. bio je do temelja spaljen, u XVII. st. iznova podignut. Ustanak 1848. svladan je s pomoću ruskih i osmanskih četa. Pošto je stvorena rumunjska država (1859), Bukurešt je 1862. postao glavni grad. Godine 1916–18. grad je bio pod okupacijom Centralnih sila. Od lipnja 1941. do kolovoza 1944. u Bukureštu se nalazio jak njemački garnizon. U Bukureštu je 23. VIII. 1944. izbio antifašistički ustanak kojim je srušen tadašnji režim, a njemačke snage protjerane. Dana 30. XII. 1947. proglašena je u Bukureštu Rumunjska Republika. Pobunom u Bukureštu potkraj 1989. srušena je komunistička diktatura N. Ceauşescua.
