Binički, Aleksandar (Aca), hrvatski kazališni i filmski redatelj, glumac i operni pjevač (Beograd, 16. V. 1885 – Zagreb, 7. VIII. 1963). Rođen u srpsko-austrijskoj obitelji; mlađi je brat skladatelja Stanislava. Započevši kazališnu karijeru u beogradskome Narodnom pozorištu 1903., studirao je glumu i pjevanje 1904–08. na Akademie der Tonkunst u Münchenu, nastupao kao operni pjevač u Rigi i Colmaru (Alsace), a potom je kratko vrijeme bio član operne trupe Žarka Savića u Beogradu i Novom Sadu. Od 1911. do umirovljenja 1950. član je Opere HNK-a u Zagrebu, gdje je 1923–29. režirao najveći dio popularnoga repertoara komedija, opera i opereta (30-ak dramskih i 60-ak glazbenih režija, mahom na pozornicama tzv. Kazališta na Tuškancu i Malog kazališta), često u njima i nastupajući (pretežno kao tenor buffo). Režirao je opere i operete stranih autora (Christoph Willibald Gluck, Orfej i Euridika; Franz Lehár, Vesela udovica; Wolfgang Amadeus Mozart, Figarov pir; Jacques Offenbach, Orfej u podzemlju, Lijepa Helena; Giacomo Puccini, Madama Butterfly; Johann Strauss ml., Šišmiš; Giuseppe Verdi, Trubadur i dr.), kojih je libreta najčešće i prevodio i adaptirao, a i domaća djela (Srećko Albini, Barun Trenk; Jakov Gotovac, Morana; Josip Hatze, Povratak, Adel i Mara; Krsto Odak, Dorica pleše; Božidar Širola, Citara i bubanj ili neobični svatovi; Ivo Tijardović, Mala Floramye, Splitski akvarel). U Zagrebu je 1920. osnovao s Irmom Polak Pick-Kabaret, a 1921. pridružio se Klub-Kabaretu Alfreda Grünhuta, koji podiže na razinu repertoarnog kazališta (ljeti djeluje kao Apolo-Kabaret na otvorenome); 1940. pokrenuo je Veselu pozornicu »Dverce«. Skladao je i nekoliko popularnih pjesama koje je snimio Vlaho Paljetak. Za Prvo hrvatsko kinematografsko poduzeće »Croatia« režirao je 1917. prvi važniji hrvatski igrani film Matija Gubec, a nastupio je u filmu Mokra pustolovina (1918; oba su izgubljena); u kasnoj dobi ostvario je manju ulogu u filmu Bakonja fra-Brne (Fedor Hanžeković, 1951). Nakon umirovljenja glumio je u kazalištu Komedija u Zagrebu. Kao glazbeno-scenski redatelj, prevoditelj i adaptator iznimno zaslužan za izgradnju suvremenoga hrvatskog opernog, operetnog i kabaretskog repertoara (njegovi su prijevodi libreta poslije izvođeni u svim važnijim hrvatskim kazalištima), Binički je na zagrebačkim pozornicama ostvario više tisuća nastupa u stotinjak uloga, a najuspjelije je kreirao komične likove naivčina.
