Bali, otok između Lomboka i Jave, najzapadniji otok među Malim Sundskim otocima, Indonezija; 5637 km² s 3 890 757 st. (2010) ili 690 st./km², uglavnom Balijaca ili Balinežana (mješanaca prastanovnika otoka Balija i Javanaca; pretežito hinduisti). Sjeverni je dio planinski (najviši vrh aktivni vulkan Agung, 3142 m), južni nizak i plodan, s jezerima. Uzgajaju se riža, šećerna trska, kukuruz, pamuk, kava, tropsko voće, vanilija i dr.; stočarstvo (bivol, govedo, konj, svinja, koza); ribarstvo. Razvijeni su tradicionalni obrti (drvorezbarstvo, odjevni predmeti, filigranstvo, kožarstvo). Bali je jako turističko odredište (kupališni turizam); plaže su pješčane, pretežito bijele na jugu, a crne na sjeveru i zapadu. Sustav navodnjavanja rižinih polja (subak) uvršten je 2012. kao kulturni krajolik na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Veći gradovi: Denpasar (glavni grad; 788 589 st., 2010) i Singaraja.
Prvotno stanovništvo otoka bilo je papuanskog podrijetla. Od X. st. na otoku prevladavaju doseljenici iz Indije, kojima se pridružuju i hinduistički bjegunci iz poražene hinduističke države Majapahit na Javi. Tada je osnovano i nekoliko hinduističkih kneževina na otoku. Od Europljana prvi su na Bali došli Nizozemci 1597., ali njihova vlast nije bila učvršćena sve do sredine XIX. st., odnosno do 1908. God. 1942. Bali su okupirali Japanci. Nakon kapitulacije Japana (1945) otokom su zavladali Britanci. Uskoro je započela oslobodilačka borba, a 1949. Bali je ušao u sastav Republike Indonezije.
Jezik. Balijski jezik pripada austronezijskoj ili zapadnoj malajsko-polinezijskoj porodici jezika (zapadna indonezijska potporodica). Njime se služi oko 3 milijuna govornika na otoku Baliju i na zapadnom Lomboku. Jezik viših slojeva sadrži mnoge javanske i sanskrtske posuđenice iz XVI. st., kada su mnogi hindui s Jave prebjegli pred islamom. Balijski ima 6 vokala, 4 para okluziva (zvučne b, d, j, g i bezvučne p, t, c, k), 4 nazala (m, n, ń, ŋ). Posjeduje različite stilove (označenima posebnim elementima rječnika i izgovora) s obzirom na situaciju i međusobni odnos govornika (osobito za izražavanje poštovanja prema osobama višega društvenog statusa).
