Amiens [amj'], glavni grad departmana Somme u Pikardiji, sjeverna Francuska; 137 027 st. (2009). Leži na plovnoj rijeci Somme, 120 km sjeverno od Pariza. Katedrala Notre Dame (1220–79), započeta po projektu Roberta de Luzarchesa, jedno je od najvrjednijih djela klasične faze francuske gotičke arhitekture (od 1981. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine); restaurirana potkraj XIX. st. (Viollet-le-Duc). Od ostalih spomenika vrijedne su crkve St. Germain i St. Leu iz XV. st., gradska vjećnica (Hôtel de Ville) iz XVII. st., u kojoj je 1802. potpisan Amienski mir, te drveno kazalište s pročeljem u stilu Luja XVI. Bogat muzej (Musée de Picardie) s vrijednim djelima talijanskoga, španjolskoga i francuskoga slikarstva XVII. i XVIII. st. Povijesna jezgra grada nastala je oko katedrale; noviji dijelovi sa stambenim i industrijskim četvrtima izgrađeni su duž obala Somme u duljini više od 6 km. Industrija tekstila (početci u XVI. st.), kemijskih i prehrambenih proizvoda; metalurgija. Trgovačko središte plodne, intenzivno obrađene okolice. Sveučilište (osnovano 1964). – U predrimsko doba ondje je bilo mjesto Samarobriva, središte keltskih plemena Ambiana; za rimske vlasti po njima se zvalo Ambianum, U srednjem vijeku dobio je 1117. gradska prava. Godine 1802. ondje je sklopljen mirovni ugovor (→ amienski mir), a 1870. pruska je vojska porazila Francuze. U I. svjetskom ratu poprište je žestokih bitaka (tzv. amienska operacija) kojima je 1918. započela završna ofenziva Saveznika protiv Nijemaca. Nijemci su ga okupirali 20. V. 1940., a 31. VIII. 1944. oslobođen je i vraćen Francuskoj.
