Amiens [amj'], grad u sjevernoj Francuskoj, upravno je središte departmana Somme; 134 057 st. (2017). Leži na rijeci Somme i njezinim kanaliziranim rukavcima, oko 120 km sjeverno od Pariza. U povijesnoj gradskoj jezgri na lijevoj obali rijeke dominira katedrala Notre-Dame izgrađena u XIII. st. te obnovljena prema zamisli arhitekta Viollet-le-Duca potkraj XIX. st., remek-djelo francuske gotike (od 1981. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine). Od ostalih spomenika ističu se crkve Saint-Germain i Saint-Leu (XV. st.), gradska vijećnica (XVII. st.) te gradski zvonik (XV. st., dograđen u XVIII. st.; od 2005. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine kao jedan od ukupno 56 tornjeva Belgije i Francuske). Amiens je i kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1969), kazalištima, muzejima (Pikardije s arheološkim izlošcima i vrijednim djelima europskoga slikarstva XVII. i XVIII. st., povijesti) i galerijama. Nekoć važno središte manufakturne proizvodnje tekstila (početci sežu u XVI. st.), u suvremeno doba kemijska, prehrambena i gumarska industrija; metalurgija. Trgovačko središte plodne, intenzivno obrađene okolice.
U predrimsko doba naselje Samarobriva, središte keltskog plemena Ambiana; za rimske vlasti po njima se nazivalo Ambianum. Od IV. st. sjedište biskupije, od kraja IX. st. i grofovije s kojom je 1185. potpao pod francusku krunu te je od tada bio glavni grad povijesne pokrajine Pikardije. Ondje je (u zgradi vijećnice) 1802. potpisan Amienski mir. U bitci pokraj grada 1870. pruska je vojska porazila francusku. U I. svjetskom ratu poprište je žestokih bitaka (tzv. amienska operacija) kojima je 1918. započela završna ofenziva protiv njemačke vojske.
