Agadir [~di:'r], grad na atlantskoj obali u jugozapadnom dijelu Maroka; 346 106 st., šire gradsko područje (s gradovima Inezgane i Aït Melloul) 678 596 st. (2004). Ubraja se u najjača turistička središta države; važna ribarska i trgovačka luka te industrijski grad. Sveučilište, visoke škole, muzeji. Izvoz sardina, agruma i maslina iz poljoprivredne okolice (dolina rijeke Sous) te kobalta, mangana i cinka. Proizvodnja sagova, konzerviranje riba, tekstilna, metalna i cementna industrija. Međunarodna zračna luka. Stari dio Agadira stradao je (1960) od katastrofalnog potresa (12 000 mrtvih); ostatci sultanskog dvorca (sagrađen 1540., proširen 1752). Novi Agadir podignut je južnije od razorenoga.
Agadirska kriza. God. 1911. izbila je Agadirska kriza vezana uz njemačko-francusko sukobljavanje na afričkom kontinentu. Pošto su se francuske trupe iskrcale u Fèsu prilikom pobune protiv marokanskog sultana Mulaja Hafida, Njemačka je u Agadir uputila topovnjaču Panther i postavila zahtjev da joj Francuska, za priznavanje prava na slobodnu akciju u Maroku, ustupi Francuski Kongo. Francuska vlada nije na to pristala, a to je izazvalo tešku krizu i veliku opasnost od izbijanja rata. Kriza je riješena pošto je Francusku poduprla Velika Britanija. Njemačka je vlada tada morala pristati na kompromis: priznala je Francuzima pravo na slobodu akcije u Maroku u zamjenu za dio Francuskoga Konga (275 000 km²). Agadirska kriza učvrstila je francusko-britanski savez (»Srdačnu antantu«, Entente Cordiale).
