Bribir, selo 14 km sjeverozapadno od Skradina, odnosno 30 km sjeverno od Šibenika u dalmatinskom zaleđu; 89 st. (2021). Leži na 180 m visine. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, osobito ovčarstvo. Bribir je bogato arheološko nalazište iz prapovijesnoga, antičkog i srednjovjekovnoga doba. Na lokalitetu Pećane pronađene su kremene izrađevine iz paleolitičkoga razdoblja. Na Krivači se nalaze ostatci neolitičkoga naselja, a na Dolu je više prapovijesnih ognjišta. Najvažniji je lokalitet 300 m visoka Glavica iznad Bribira (Bribirska glavica), naseljena već od eneolitika i ranoga brončanoga doba; ondje se poslije razvilo utvrđeno liburnsko naselje, a nakon rimskoga zauzeća municipium Varvariae. Iz antičkoga doba ističu se impozantne gradske zidine građene od velikih kamenih blokova, koje su obuhvaćale površinu od približno 72 000 m², istočna gradska vrata, zgrade, sustav javnih cisterni za opskrbu grada vodom, rimski mauzolej sa sarkofazima. Od srednjovjekovnih nalaza važni su ostatci kuća i pet crkava. Otkrivena su i četiri starohrvatska groblja. Pronađeno je dosta keramike, natpisa, dekoriranih arhitektonskih ulomaka crkvenoga kamenog namještaja, staklenih posuda, oruđa, oružja, nakita, novca. – U ranome srednjem vijeku nastaje utvrda na Bribirskoj glavici. Prvi put spominje se Bribir kao županija (Brebera) u djelu cara Konstantina VII. Porfirogeneta u X. st (→ bribirska županija). Od XI. st. do početka XVI. st. sjedište hrvatskoga velikaškog roda Bribirskih. Župa se spominje 1185. U srednjem vijeku nastaje više sakralnih građevina, među kojima se ističu crkva sv. Ivana (spominje se prvi put 1229) te franjevački samostan i crkva sv. Marije s mauzolejom obitelji Bribirskih (nastali oko 1300). Polovicom XIV. st. slabi moć Bribirskih, pa gubi značenje županijskoga središta. Godine 1523. osvajaju ga Osmanlije, koji ondje grade utvrdu, a starosjedilačko se stanovništvo raseljava, dok su sakralni objekti postupno napušteni i srušeni. Novo, pravoslavno, stanovništvo počinje se naseljavati u podnožje brda Bribirske glavice, prostor današnjega sela Bribira, a pravoslavna crkva sv. Joakima i Ane nastaje na temeljima srednjovjekovne crkve. Pod mletačkom vlašću od 1684. Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) pod okupacijom te oslobođeno akcijom »Oluja«.
