Bern [bεrn] (njemački; francuski Berne [bεʀn]), glavni grad Švicarske i upravno središte istoimenoga kantona; 131 554 st., Veliki Bern 406 900 st. (2015). Stari dio grada leži na visini od 540 m, a izgrađen je na poluotoku (meandru) rijeke Aare; oko njega su se razvile suvremene četvrti s kojima ga povezuje dvadesetak mostova. Grad je u njemačkome govornom području; prevladavaju protestanti. Sveučilište (osnovano 1834), muzeji i galerije (bogata zbirka radova Paula Kleea), knjižnice (gradska i sveučilišna, osnovana 1528; nacionalna, 1537); botanički i zoološki vrt. Stara je gradska jezgra zbog svojeg očuvanog srednjovjekovnog izgleda te tornjeva i mnogobrojnih fontana (XVI. st.) s kipovima od 1983. na UNESCO‑ovu popisu svjetske kulturne baštine. Među građevinama ističu se gotička katedrala (XV. st.) sa 100 m visokim tornjem (dovršen 1893), gradska vijećnica (1406–16), dominikanska crkva iz XIII. st., barokna crkva sv. Duha (1726–29), zgrada saveznoga parlamenta (1894–1902). Od starih gradskih zidina sačuvani su glasoviti toranj sa satom (Zytglogge; sat iz XVI. st.) i toranj s tamnicom (Käfigturm). Bern je sjedište državnih i međunarodnih ustanova (poštanske i željezničke unije i dr.) te čuvene Švicarske narodne banke (Schweizerische Nationalbank). Proizvodnja strojeva, vozila, satova, preciznih i mjernih aparata, čokolada, tekstila, kemijska i farmaceutska industrija. Turizam. Čvorište željezničkoga i cestovnoga prometa; zračna luka. – U predrimsko doba bernsko su područje nastavali Helvećani. Poslije se mijenjaju različiti gospodari (Rimljani, Alemani, Franci). Današnji Bern osnovao je 1191. Bertold V. iz obitelji Zähringen. Bern je 1218. postao slobodni carski grad. Nakon teških borbi za samostalnost, grad je 1353. pristupio Švicarskoj Konfederaciji. Godine 1798. okupirala ga je francuska revolucionarna vojska, čime je srušena vlast aristokratske oligarhije. Bern je 1848. postao glavni grad Švicarske. U XIX. st. bio je sjedište mnogih međunarodnih konferencija.
