Sankt Gallen [zaŋkt ga'lən], upravno središte istoimenoga kantona u sjeveroistočnoj Švicarskoj; 75 538 st. (2015). Leži u dolini Steinacha, 10 km jugozapadno od Bodenskoga jezera, na visini od 675 m. Privredno je (uslužni sektor, proizvodnja tiskarskih strojeva, optičkih i medicinskih uređaja i instrumenata, farmaceutska i tekstilna industrija; vrlo cijenjeno ručno tkanje) i kulturno središte. Sveučilište (osnovano 1898. kao trgovačka akademija). Benediktinski samostan (VIII. st.), kasnobarokna katedrala (1755–68) te jedna od najstarijih knjižnica na svijetu (zbirka vrijednih starih irskih i karolinških rukopisa) od 1983. nalaze se na UNESCO‑ovu popisu svjetske kulturne baštine. – Na mjestu, na rijeci Steinach, gdje se oko 612. nastanio irski misionar Gal (lat. Gallus), sagradio je 720. opat Otmar samostan i dao mu ime St. Gallen. Od IX. do XI. st. samostan je bio najjače kulturno središte na njemačkom prostoru (intenzivna aktivnost na polju crkvene književnosti, glazbe, minijaturnoga slikarstva i historiografije). Otkako je opat samostana postao državnim knezom (1206) i stekao grofoviju Toggenburg (1468), kulturno značenje samostana postupno se gubi. U XV. st. Sankt Gallen postao je i važno središte proizvodnje tekstila. Počevši od 1526., tadašnji načelnik grada i humanist Joachim von Watt počeo je uvoditi reformaciju.
