Ottawa (engl. izgovor [ɔ:'təwə], franc. [ɔtawa']), glavni grad Kanade, u jugoistočnome dijelu pokrajine Ontario, na sutoku rijeka Ottawa, Gatineau i Rideau; 934 243 st. (2016; administrativno su mu 2001. pripojeni gradovi Vanier, Nepean, Kanata, Gloucester, Cumberland te neka druga naselja), šire gradsko područje (Ottawa–Gatineau) 1 323 783 st. S gradom Gatineauom (pokrajina Québec) na suprotnoj obali rijeke Ottawe povezan je mostom preko otoka Hulla. Najveće je kulturno-znanstveno središte Kanade: University of Ottawa (osnovano 1848), University Carleton (1942), Kanadski zrakoplovni i svemirski, prirodoslovni, ratni, povijesni, poštanski, poljoprivredni te znanstveno-tehnološki muzej, Nacionalna galerija, Kanadska galerija portreta, Royal Society of Canada, nacionalna knjižnica i arhiv, znanstveni instituti. Od građevina ističu se neogotičke zgrade parlamenta i vlade na Parliament Hillu (1859–1927), neogotička katedrala Notre-Dame (1846) i neorenesansna Rideau Hall (1838; od 1865. rezidencija generalnoga guvernera). Sjedište je mnogih drugih vladinih i državnih ustanova (Vrhovni sud, Bank of Canada, kovnica novca i dr.). U industriji je vodeća visoka tehnologija (računala, telekomunikacije i dr.), koja izvozi 90% svoje proizvodnje; razvijeno je i tiskarstvo, drvna industrija (papir, namještaj) te turizam (7,3 milijuna posjetitelja na godinu). Važno je prometno čvorište: dvije transkanadske željezničke pruge, transkanadska cesta, riječna i međunarodna zračna luka (Ottawa Macdonald–Cartier, oko pet milijuna putnika godišnje). – Naselje za radnike zaposlene na izgradnji kanala Rideau osnovano je 1826. i sljedeće godine nazvano Bytown. Današnje ime dobiva 1855., a potkraj 1857. Ottawa je proglašena glavnim gradom Kanade (de facto od 1866. kada su se ondje preselili vlada i parlament), što je dovelo do ubrzanog rasta. U XIX. st. ubrajala se u glavna središta trgovine i obradbe drva (pilane) u svijetu.
