Oaxaca [o·axa'ka], savezna država u južnom Meksiku; 93 758 km², 4 132 148 st. (2020; oko 1/3 Indijanci, uglavnom Zapoteki i Mixteki). Obuhvaća pretežno planinski kraj – Sierra Madre del Sur (Nube Flane, 3720 m) i na krajnjem jugoistoku ogranke Sierra Madre de Chiapas, sa središnjom dolinom (Valles Centrales ili Oaxaca) između njih. Duž tihooceanske obale (duljina 568 km) pruža se uska obalna ravnica koja se na jugoistoku širi u prevlaku Tehuantepec s lagunama (Superior, Inferior, Mar Muerto) uz obalu istoimenog zaljeva. Planinsko se područje prema sjeveroistoku spušta u primorsku nizinu Meksičkoga zaljeva. Rijeke su kratka toka i teku iz planinske unutrašnjosti prema Tihom oceanu (Verde s pritokom Atoyac, Tehuantepec i dr.) ili Meksičkom zaljevu (Santo Domingo/Papaloapan i dr.). Izgradnjom brane na rijeci Tonto na sjeverozapadu Oaxace nastalo je veliko akumulacijsko jezero Miguel Alemán ili Temascal. Klima je u nizinskom području (do 1000 visine) pretežno tropska kišna (savanska), a u planinskom području umjereno topla kišna. Srednja je godišnja temperatura 22 °C (od 8 °C u planinama do 30 °C na obali), a na godinu u prosjeku padne 1550 mm oborina (600 do 4500 mm). Oaxaca se ubraja u gospodarski slabije razvijene savezne države. U poljodjelstvu najveću važnost ima uzgoj žitarica i agava, a zatim ananasa, papaje, manga, šećerne trske, orašca (kikiriki), kave, sezama, riže, duhana i graha, a u stočarstvu uzgoj koza (druga u Meksiku). Šume obiluju skupocjenim drvom (ebanovina, mahagonij). Znatno je i rudno bogatstvo (zlato, srebro, olovo, titanij, ugljen, željezo). Velika rafinerija nafte (Salina Cruz), proizvodnja cementa, piva, biogoriva (etanol), šećera, papira. Glavni je grad Oaxaca de Juárez, a luka Salina Cruz. Najposjećenija su turistička odredišta, uz glavni grad, arheološka nalazišta Monte Albán i Mitla i obalna ljetovališta Bahías de Huatulco i Puerto Escondido.
