Madeira [mɐδi'rɐ], portugalska otočna skupina i autonomna regija u Atlantskom oceanu, oko 670 km zapadno od obale Maroka; obuhvaća 802 km². Sastoji se od 2 veća, naseljena otoka, Madeira (758,5 km², 262 302 st., 2011) i Porto Santo (43,0 km², 5483 st.), i dvije nenaseljene skupine stjenovitih otočića, Desertas i Selvagens. Vulkanskoga su podrijetla. Središnjim dijelom otoka Madeire pruža se u smjeru istok–zapad planinski lanac s najvišim vrhom otočja Ruivo de Santana (1862 m). Obale su uglavnom strme, tek mjestimično pješčane; klif Cabo Girão (580 m) jedan je od najviših na svijetu. Klima je blaga. Niži dijelovi mjestimice su pokriveni suptropskim šumama, a viši makijom. Lovorove šume na Madeiri uvrštene su 1999. na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine. Na otočju živi 267 785 st., odnosno 334 st./km² (2011), uglavnom u priobalju južnog dijela otoka Madeire. Stanovnici su portugalskog i maurskoga podrijetla. Glavni grad je Funchal (111 541 st., 2011) na Madeiri; sveučilište. Uzgaja se vinova loza (poznato vino madeira), šećerna trska, žitarice, voće (naranče i banane, trešnje) i povrće. Rašireno je natapanje. Stočarstvo (proizvodnja sira) i ribarstvo; čipkarski i košarački zanati. Važnu gospodarsku ulogu ima turizam (1,1 milijun turista 2013., pretežito stranaca). Glavna je trgovačka luka Caniçal na jugoistočnoj obali otoka, a zračne su luke Funchal (2,7 milijuna putnika, 2015) te Porto Santo. – Otoci su bili poznati već Feničanima; ponovno su ih otkrili i naselili Portugalci početkom XV. st. (Porto Santo 1418., Madeiru 1420). Pod britanskom vlašću 1801. i 1807–14..
