Krbava, kraj u Lici, između Plješevice (Ozeblin, 1657 m) na istoku i nižega gorja (Panos, 987 m; Jelovi vrh, 1233 m; Resnik, 1176 m) na zapadu i jugu. Najviši je dio ličke zavale. Krško je područje (vapnenac, dolomit) s nekoliko polja u kršu (Koreničko, Podlapačko, Bijelo i najveće Krbavsko polje) među kojima je povišeno pobrđe sredogorja. U srednjem vijeku Krbava je bila najvažniji dio Like jer su se u njoj križali glavni put od dinarskih stočarskih krajeva u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni prema moru (Senj) te nekoliko poprečnih putova. Savladavanjem Velebita i premještanjem glavnine prometa zapadnijim prometnicama gubi važnost, što se najprije očitovalo u oblikovanju nove mreže naselja (mala i sitna nizina naselja uz rubove polja), potom u depopulaciji i sve nepovoljnijoj strukturi stanovništva (ostarjelo stanovništvo) te smanjenju gospodarske aktivnosti (neobrađeno zemljište). Gospodarsku su osnovu oduvijek činili prostrani pašnjaci, pa se preostali stanovnici uglavnom bave stočarstvom (ovce). Glavna je prometnica uzdužna cesta Karlovac–Slunj–Korenica–Gračac–Knin. Nekada najveće naselje Krbave, Udbina (oko 1500 st., 1910; 738 st., 2021) je danas središte samo južnoga dijela Krbavskoga polja. Najveće je naselje Korenica (1563 st., 2021); ostala su veća naselja: Vranovača (132 st.), Kompolje Koreničko (104 st.), Vrelo Koreničko (102 st.), Bunić (96 st.), Bjelopolje (71 st.).
U srednjem vijeku na tom je području stvorena Krbavska županija, koja je obuhvaćala područje današnje udbinske i većega dijela koreničke općine. Prema svjedočenju cara Konstantina VII. Porfirogeneta, sredinom X. st. Krbavska županija bila je jedna od triju županija (uz Liku i Gacku) kojima je upravljao hrvatski ban. Prvi poznati njezini župani bili su Desimir (1078) i na Bašćanskoj ploči spomenuti Desila (oko 1100). Dužnost krbavskoga župana od XIII. st. obnašali su članovi plemena Gusića, a članovi plemićkoga roda Kurjakovića (ogranak plemena Gusića) početkom XIV. st. postali su nasljednim županima (knezovima) županije. Svoju su vlast proširili i na susjedne županije Hotuču, Hum, Nebljuh, Liku i Bužane preko koje su držali i Bag (danas Karlobag) na moru. Administrativno sjedište županije, i od 1185. Krbavske biskupije, bilo je u današnjoj Udbini (prije Udvina), gdje je stolovao župan sa svojim pomoćnicima podžupanima. U drugoj polovici XV. st. navode se čak četiri podžupana, što posredno upućuje na postojanje manjih upravnih teritorijalnih jedinica na prostoru županije. Takva podjela upravne, porezne i sudbene vlasti upućuje ujedno na demografski prirast tijekom srednjovjekovlja, koji je rezultirao ravnomjernom strukturom naseljenosti županije. Sudištem, tj. rotnim (krbavskim) stolom na čelu s podžupanima i s po tri zaprisegnuta suca, predsjedao je župan (knez krbavski), isprva u Krbavskom Podgrađu, a poslije u Udbini. Većinu su članova sudišta činili pripadnici plemena Gusića, najmoćnijih i najbogatijih posjednika u županiji. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast (1463) Krbava je postala ciljem osmanskih akindžijskih i martoloških nasrtaja, koji su iza sebe ostavljali pustoš. God. 1493. na Krbavi je došlo do sukoba između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija (→ krbavska bitka). Nakon polustoljetnog otpora osmanskoj sili, Krbava je ostala bez starosjedilačkoga pučanstva, a padom Udbine (1527) došla je i cijela opustošena i raseljena Krbavska županija pod osmansku vlast. Unatoč nastojanju da opstane na patrimoniju, posljednji izdanak moćnih Kurjakovića, ban I. Karlović, bio je prognan pa je umro u Medvedgradu 1531.
Nakon osvajanja Krbave Osmanlije su utvrdili gradove Udbinu, Bunić i Mrsinj, koji su postali najvažnijim osmanskim utvrdama u Ličkome sandžaku. Krbava je oslobođena od osmanske vlasti 1689., tijekom Bečkoga (Velikog) rata. God. 1694. potpala je pod upravu vojne komore u Grazu, a 1712., zajedno s Likom, došla je pod krajišku upravu. Preustrojem Vojne krajine (1746) ušla je u sastav Ličke pukovnije, a nakon razvojačenja Krajine (1873) i njezina sjedinjenja s Hrvatskom (1881) povezana je s Likom u Ličko-krbavsku županiju. Podjelom Kraljevine SHS na oblasti (1922) Krbava je bila u sastavu Primorsko-krajiške oblasti s kotarskim središtima u Korenici i Udbini, a od 1931. sastavni dio Savske banovine. Nakon uspostave NDH bila je utemeljena velika župa Krbava i Psat (Pset) sa sjedištem u Bihaću.
