Antwerpen [α'ntwεrpə] (francuski Anvers [ᾶvε:'ʀ]), glavni grad istoimene pokrajine i najveća luka Belgije; 517 042 st. (2016). Leži na obalama rijeke Schelde, 88 km jugoistočno od Sjevernoga mora; duboko i široko riječno korito omogućuje pristup oceanskim brodovima. Antwerpen se ubraja među najznačajnije luke sjeverozapadne Europe (214,2 milijuna tona 2016). S lučkom i trgovačkom funkcijom grada bila je već od XVI. st. vezana prerada šećera, a u XX. st. brodograđevna i prerađivačka industrija; obojena metalurgija, tvornice automobila, elektrotehničkih uređaja, prehrambenih proizvoda. U lučkom području nalazi se pet rafinerija nafte (u blizini je i nuklearna elektrana Doel) koje su doprinijele razvoju jake petrokemijske (među vodećima u svijetu) i kemijske industrije (BASF). U privredi grada veliku važnost ima i trgovina dijamantima (četiri burze dijamanata). Uže gradsko područje sastoji se od srednjovjekovne jezgre okružene četvrtima iz XIX. st. Rušenjem starih utvrda u XIX. st. nastale su široke ulice s prostranim drvoredima i parkovima. Sveučilište (začeci 1852, u današnjem sastavu osnovano 2003); zoološki vrt (jedan od najvećih u Europi; osnovan 1843); Kraljevski flamanski konzervatorij (osnovan 1898). Među mnogobrojnim muzejskim ustanovama ističe se Kraljevski muzej lijepih umjetnosti (osnovan 1663) s bogatom zbirkom flamanskoga slikarstva (antwerpenska slikarska škola) i memorijalni muzej Petera Pavla Rubensa. Zračna luka. – Utvrda na mjestu današnjeg Antwerpena prvi se put spominje 726., a 836. razorili su je Normani; u XI. st. ondje je sjedište markgrofa od Brabanta; 1291. proglašen je slobodnim gradom, a 1315. pristupa Hanzeatskoj ligi. Od XIV. st. razvija se kao prometna luka (engleska vuna i tkanine) i postaje jedan od najbogatijih trgovačkih gradova u Europi. Godine 1430. potpao pod burgundsku, a 1477. pod habsburšku vlast. Godine 1460. ondje je osnovana prva trgovačka burza u Europi. Španjolci su 1576. uništili velik dio grada. Pošto su ga 1585. osvojili Španjolci, a Nizozemci 1648. zatvorili ušće Schelde, Antwerpen gubi prijašnju važnost. Godine 1713. prelazi u ruke Austrije, 1794. Francuske, od 1830. je belgijski. Odlukom Londonske konferencije 1839. otvorena je plovidba na Scheldi za sve brodove uz plaćanje carine Nizozemskoj. Tek 1863., kada se Nizozemska odrekla ubiranja te carine, Antwerpen se počinje slobodno razvijati. Tijekom I. svjetskog rata (1914–18) i II. svjetskog rata (1940–44) bio pod njemačkom okupacijom. – U starome dijelu grada nalazi se gotička katedrala, gradnja započeta 1352; njezin sjeverni zvonik (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 1999) podignut je 1502–18., dok je južni ostao nedovršen. Ostale su važnije crkvene građevine: kasnogotička crkva sv. Pavla (1533–71), crkva sv. Jakova (1491–1694) s Rubensovom grobnom kapelom i crkva augustinaca (1615). Od svjetovnih građevina ističu se kasnogotička Vleeschhuis (tržnica mesa), građanska kuća iz XIV. st., u kojoj se nalazi Muzej Plantin-Moretus sa zbirkom tih čuvenih tiskara i nakladnika, zatim cehovski domovi i palače. Gradsku vijećnicu sagradili su 1561–65. Cornelis Floris i Paul Snydincx u stilu talijanske renesanse, prilagođene sjevernjačkoj sredini. Antwerpen postaje umjetničko središte s vlastitom slikarskom školom već u XV. st. pojavom Quentina Metsysa. Tijekom XVI. st. tzv. romanisti povode se u potpunosti za talijanskim uzorima. Slavno je razdoblje antwerpenske slikarske škole XVII. st., doba P. P. Rubensa i njegove radionice. – Tijekom XVI. st. jedno od najjačih tiskarskih središta u Europi, s vrlo razvijenom trgovinom knjigama. U to doba pripada Nizozemskoj i u njemu je od 1500. do 1540. smješteno 66 od ukupno 133 nizozemske tiskare, a tiska se više od polovice svih knjiga. U drugoj polovici XVI. st. u Antwerpenu djeluje jedan od najvažnijih europskih tiskara, Christophe Plantin. Posljednji potomak obitelji prodao je 1876. Officina Plantiniana gradu Antwerpenu pa je tamo uređen Muzej Plantin-Moretus, jedan od najvažnijih u svijetu za proučavanje povijesti tiskarstva (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2005).
