Ija (Io), Jupiterov satelit koji kružnom putanjom (ekscentricitet 0,0041) obilazi Jupiter s periodom od 1,769 dana i sinkrono se okreće oko svoje osi. Period njezina obilaska Jupitera u rezonanciji je s periodima Europe i Ganimeda: dok Ija obiđe Jupiter četiri puta, Europa ga obiđe dva puta, a Ganimed jedanput. Sferna je oblika, promjera 3642 km, malo veća od Mjeseca. Sastoji se od silikatnih stijena i rastaljene željezne jezgre i najgušća je od svih Jupiterovih satelita (prosječna gustoća 3530 kg/m³). Vulkanski je najaktivnije tijelo Sunčeva sustava (više od 400 aktivnih vulkana). Vulkansku aktivnost potiču plimne sile Jupitera, Europe, Ganimeda i Kaliste. Nekoliko vulkana izbacuje sumpor i sumporov dioksid do visine od 500 km. Površina joj je svijetla (albedo 0,62), geološki mlada, gotovo bez kratera, prekrivena raznobojnim naplavinama koje potječu od različitih spojeva sumpora. Otkrio ju je Galileo Galilei 1610. Nazvana je po Iji, kćeri riječnoga boga Inaha koja je Zeusu rodila sina.
