Ija (Io) (grč. Ἰώ, Iṓ), u grčkoj mitologiji, kći riječnoga boga Inaha, Herina svećenica u koju se zaljubio Zeus. Da je očuva od Herine ljubomore, Zeus pretvori Iju u kravu. Hera postavi stookog Argosa da ju čuva. Argosa ubije Hermes i Ija, progonjena od obada, bježi do mora (koje je po njoj dobilo ime Jonsko), do Kavkaza i, napokon, do Egipta, gdje je opet postala žena i Zeusu rodila sina Epafa, koji je postao egipatski kralj. U Egiptu su joj iskazivali božanske počasti. Mitom u kojem je Ija identificirana s Izidom, a Epaf s Apisom, možda se objašnjava božanski kult krave u Egiptu. Po nekima Ija je izvorno božica mjeseca, ili mitološki pandan »kravooke« Here. Motiv su obradili već Sofoklo, Eshil, Ovidije i dr., a za njima mnogi renesansni pjesnici, među njima Ivan Gučetić ml. (oko 1650). Likovno je Ija prikazana u grčkoj antičkoj umjetnosti (os. na vazama), na rimskim zidnim slikama (Pompeji); prikazivali su je i Correggio, P. P. Rubens i dr.
