devon (po istoimenoj engleskoj grofoviji), četvrto razdoblje paleozoika, u kojem je, nakon izdizanja Kaledonskoga gorja u sjeverozapadnoj Europi potkraj silura, proširen sjevernoatlantski kontinent (od Skandinavije preko Škotske i Grenlanda do Kanade). U to doba već je postojao u Aziji kontinent Angara, a na južnoj hemisferi Gondvana. Osim toga, bilo je i manjih kontinentskih blokova u različitim krajevima svijeta. Manji orogenetski pokreti tijekom devona nisu uzrokovali bitnih promjena u rasporedu kopna i mora; veću važnost imaju epirogenetski pokreti. Vulkanske aktivnosti bilo je u srednjem i gornjem devonu. Na kopnu su se taložili močvarni i lagunski sedimenti, među kojima se ističu stari crveni pješčenjaci (Old Red Sandstone), osobito u Škotskoj. U kopnenim močvarama i lagunama razvijaju se primitivne papratnjače, ribe oklopnjače, resoperke, dvodihalice i prvi kopneni vodozemci (Stegocephalia). Devonskih morskih sedimenata ima u različitim krajevima svijeta; kod nas ih ima na Banovini. Bogatstvo fosila u tim sedimentima upućuje na vrlo bujnu faunu u devonskim morima (ribe, cefalopodi, brahiopodi, koralji, trilobiti i dr.). Po jednoličnosti fosilne faune tropskih i polarnih krajeva zaključuje se i o jednoličnosti klime na cijeloj Zemlji.
